Danas su na Zagrebačkom velesajmu otvorena čak četiri komplementarna, specijalizirana sajma, Nautika, Hotel&Gastroteh i Dani lova i ribolova, od kojih je Nautika, kao i svake godine privukla najveću pažnju. Taj podatak ne treba čuditi, ako znamo da je ovo već 28. „Nautika“, koja se može pohvaliti da je najveća u posljednjem desetljeću i to baš na 110 obljetnicu Zagrebačkog velesajma.
Ove godine na sajmu se mogu vidjeti sve novosti iz svijeta nautike - od plovila svih vrsta, do raznih motora i penti, razne opreme, što ronilačke, što nautičke. Sajam je, kao što smo već spomenuli ove godine najveći i prostire se na 10 paviljona i kongresni centar. Sve je to smješteno na više od 25.000 metara kvadratnih prostora na kojemu će u ovih par dana izlagati 450 izlagača iz 32 zemlje.
Ove brojke pokazuju kako je u odnosu na prošlu godinu rast izložbene površine porastao za 8 posto, broj izlagača za 13 posto, a plovila za 11 posto, što znači da će se ovih dana moći pogledati 280 plovila raznih veličina, vrsta i namjene.
Na otvaranju sajmova prisustvovao je i ministar turizma Gari Cappelli koji je pohvalio sastav sajma koji promovira i predstavlja posebne oblike turizma kao što su lov i ribolov i nautika. Istaknuo je i da je Hrvatska izrazito bitna kada se priča o čarter turizmu jer oko 40 posto svjetske čarter flote u Hrvatskoj.
Nautički turizam igra važnu ulogu u cjelokupnom hrvatskom turizmu što pokazuju i brojke od tri milijuna noćenja u čarteru u 2018. godini, odnosno više od pola milijuna gostiju je došlo u Hrvatsku upravo zbog toga oblika turizma. Cappelli je kazao kako u Hrvatskoj trenutno postoji 17 tisuća mokskih vezova i 5 tisuća suhih.
- Ovaj segment turizma se razvija i treba postati vrlo važan u našem cjelokupnom turizmu. Zbog toga smo osmislili posebne vidove financiranja i promocije za njega kako bi Hrvatska postala jedna od predvoditelja nautičkog turizma. Također, u pripremi su i novi zakoni koji će regulirati daljnje mogućnosti proširenja luka – zaključio je Cappelli.
Domaća proizvodnja
Na sajmu Nautike predstavit će se i hrvatski brodograditelji, kojih je ove godine čak i više nego inozemnih. Zašto je to tako upitali smo direktora Brodogradnje Pičuljan, Romana Pičuljana. Inače, brodogradnja Pičuljna je najstarije hrvatsko malo brodogradilište, barem na sajmu Nautike. Tradicija je to koja traje već 80 godina i 21. po redu sajam Nautike za ovog proizvođača s Raba.
- Danas ovdje dominiraju domaći proizvođači. Ne znam jesu li strani u padu, a mi rastemo pa je tome tako, ali nadam se da zaista je. Mi u našem brodogradilištu proizvodimo četiri standardna modela te još nekoliko varijanti tih istih modela. Kako proizvodimo male serije plovila, radimo puno toga na zahtjev kupca i prilagođavamo se, koliko možemo, njihovim željama – kazao je Pičuljan.
Da proizvodnja, pa i malih plovila nije mačji kašalj, pokazuje podatak da se u izradu jednog takvog vozila, dužine četiri do pet metara utroši i više od 2500 sati rada, s tim da te radne sate ne spadaju i sati kooperanata i ostalih koji rade na plovilu, pa se na kraju sve to očituje i na cijenama plovila, koje nisu za svačiji džep. Ali na sreću takvih, tu je sajam Nautike gdje, ako ništa možete gledati i slikati se pored zaista prelijepih plovila i maštati kako bi bilo lijepo imati jedna takav na jednom od silnih vezova koje spominje ministar turizma.
Nedostatak radne snage
Dok smo se kretali među brodicama dobili smo osjećaj kako mala brodogradilišta rade vrhunski posao, a veliki broj hrvatskih proizvođača dao nam je zaključiti da mala brodogradilišta rade vrhunski posao. Ipak, naš osjećaj nas je prevario, a zašto je tome tako, objasnio je Pičuljan.
- Mala brodogradilišta rade dobro ili solidno samo zato što su mala. Možda izgleda na van, kada vidite ove divne brodice, ali realnost je da se i mi svakodnevno borimo i imamo sve probleme koji imaju i drugi poduzetnici u Hrvatskoj. Većina naših plovila, ali i većina drugih malih brodogradilišta okrenuta je domaćem tržištu na koje odlazi između 70 i 80 posto plovila, možda da je situacija okrenuta bi bilo još bolje – objašnjava Pičuljan.
Kao najveći problem, gotovo svi, a mogli bi reći i svi navode nedostatak kvalificirane radne snage, što se posebno očituje u priobalju i na otocima, gdje se i nalazi većina malih brodogradilišta. Iste probleme navode i proizvođači iz drugih krajeva Hrvatske, poput Davora Jankovića iz Siska koji na sajmu po prvi puta predstavlja svoju obiteljsku tvrtku Conormax. Ova mala tvrtka tek je izašla na tržište na kojemu traže svoje prostor. Brodogradnje u Sisku ima, ipak je to grad s tri rijeke, ali je većina malih brodogradilišta okrenuta na proizvodnju riječnih plovila, dok su se u Conormaxu okrenuli morskim plovilima.
- Mi proizvodimo samo jedno lovilo, Mediteran 19, ali imamo tri verzije ovog plovila, ovisi za koju svrhu se koristi. Možemo reći da je ovo višenamjenski brod koji je prilagođen za naše podneblje – objasnio je Janković.
Kao najveće izazove istaknuo je problem radne snage i to kvalificirane, te birokracija s kojom se kao novi poduzetnik svakodnevno bori. Ipak, ova mlada tvrtka ne posustaje, a i kako bi kada su u cijelu investiciju ušli s vlastitim sredstvima.
Tvrtka Grgić jahte također izlažu na sajmu i predstavljaju kako kažu svoje već poznate modele, među kojima su i model Mirakul koji su veoma luksuzni. Većina njihovih plovila ostaje na domaćem tržištu, ali su u vlasništvu stranaca, dok su drugi najbolji kupci čarter agencije. Voditelj prodaje u tvrtki napominje kako je najveći izazov manjak ulaganja koji se mora premostiti.
- Nema poticajnih sredstava za ulaganja, ovako smo u većini slučajeva osuđeni na samostalno financiranje proizvoda, također i sajmove sve sami financiramo što nam stvara trošak – kazao je Saša Hrlec voditelj prodaje u tvrtki Grgić jahte. Zaista čudno, sami financiraju vlastite proizvode.
Među mnogim proizvođačima našlo se i nekoliko uvoznika i distributera inozemnih plovila i opreme. Većinom se radi o američkim plovilima koja se proizvode u Europi kako bi se izbjegle dodatne carine i troškovi, a među državama koje ih proizvode prednjači Poljska. Uvoznici su bili manje pričljivi i činilo se kako im je teže negoli samim proizvođačima, te su isticali kako politika itekako utječe na njihovu prodaju, jer se sve trzavice na državnim razinama prelijevaju na ljude koji prvo počnu štedjeti na luksuzu, kao što su brodovi.