U povodu druge godišnjice potpisivanja Pariškog sporazuma, Platforma za dobru energiju ocijenila je u subotu kako Hrvatska kao potpisnica sporazuma mora hitno izraditi strategiju energetskog razvoja, usvojiti niskougljičnu strategiju te provedbene akte Zakona o obnovljivim izvorima energije jer, osim smanjenja emisije stakleničkih plinova i obuzdavanja klimatskih promjena, energetska tranzicija donosi brojne gospodarske prednosti.
Platforma okuplja predstavnike civilnog sektora, akademske zajednice i gospodarskih udruženja s ciljem promicanja suvremenih trendova i kvalitetnih javnih politiku u području obnovljivih izvora energije.
>>> Skalicki: Energetski smo sve ovisniji, a nemamo viziju ni strategiju kako to promijeniti
"Od 2000. godine do danas zabilježeno je čak 16 najtoplijih godina, dok je prošla 2016. bila najtoplija u povijesti mjerenja temperature. Kako bismo ograničili porast globalne temperature na 1.5 stupanj C, u skladu s Pariškim sporazumom, do 2050. godine potrebno je svesti emisije ugljičnog dioksida na nulu. Istovremeno, Hrvatska ima priliku biti regionalni predvodnik primjene obnovljivih izvora u jugoistočnoj Europi, te na taj način ostvariti proizvodnju iz domaćih resursa, nova radna mjesta, razvoj gospodarstva i zajednice, rast standarda građana, uključujući zdravlje i okoliš te dugoročno smanjenje uvoza i uporabu domaće energije", navodi se u priopćenju.
Dodaju kako se u Hrvatskoj već dvije godine čeka na usvajanje temeljnih dokumenata potrebnih za ulaganje u obnovljive izvore energije. Hrvatska zaostaje za europskim i svjetskim trendovima te je i dalje na dnu europske ljestvice po korištenju energije sunca kojom obilujemo.
"Statistika pokazuje da je u 2016. u svijetu gotovo 2/3 novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije bilo iz obnovljivih izvora (oko 165 GW) s velikim udjelom solarnih fotonaponskih sustava (74 GW). Samo za solarnu energiju instalirani kapacitet je rastao sa stopom od 50 posto u odnosu na godinu ranije. Prema novim predviđanjima Međunarodne energetske agencije do 2022. biti će instalirano novih 1150 GW u postrojenjima koje koriste obnovljive izvore", kažu u Platformi za dobru energiju.
>>> Hrvatske i slovenske energetske agencije rade zajedno
Europska komisija želi da Europska unija zadrži vodeće mjesto po pitanju dobave čiste, sigurne i pristupačne energije za svoje građane te stoga predlaže paket mjera "Čista energija za sve Europljane" s najvećim naglaskom na odmicanju od upotrebe fosilnih goriva i ubrzanju gospodarskog rasta i otvaranju "zelenih" radnih mjesta.
"Građani pojedinci, zadruge, udruge, privatni sektor i lokalna samouprava nezaustavljivo idu u smjeru sve veće i šire primjene obnovljivih izvora energije, udruživanjem u energetske zadruge, financiranjem projekata iz programa Europske unije, grupnim ulaganjem, sredstvima etičnih banaka, i slično. Nema razloga da Hrvatska ostane u prošlosti. Pozivamo Vladu i Ministarstvo da donesu jasne i ambiciozne ciljeve, novu strategiju u skladu s načelima održive, decentralizirane i fleksibilne energetike, u kojoj građani-proizvođači imaju bitnu ulogu, a domaća industrija vidi poslovnu priliku", poručila je Maja Pokrovac u ime Platforme za dobru energiju.