Hrvatska treba sadašnji i sljedeći višegodišnji financijski okvir Europske unije iskoristiti za podizanje razvijenosti i tek će se onda moći govoriti o uvjetovanosti korištenja strukturnih fondova socijalnom konvergencijom, izjavio je u petak u Goeteborgu premijer Andrej Plenković po završetku socijalnog summita EU-a.
>>> Summit u Goeteborgu zadnji trenutak za potpisivanje Europskog stupa socijalnih prava
"Hrvatska treba ovaj i sljedeći višegodišnji financijski okvir iskoristiti za podizanje razvijenosti svih dijelova zemlje, kontinentalne i jadranske Hrvatske tako da dođemo blizu onih koji su najrazvijeniji i nakon toga možemo govoriti o uvjetovanosti, a na socijalnoj konvergenciji se može raditi nevezano od koncpeta uvjetovanosti", rekao je Plenković novinarima odgovorajući na upit da komentira raspravu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Macron se u jednoj od rasprava na socijalnom summitu zauzeo da se korištenje strukturnih fondova EU-a uvjetuje time da zemlje korisnice prihvate određene socijalne i fiskalne norme kako bi se izbjeglo da EU ne financira sustav socijalnog dumpinga.
Iz ureda francuskog predsjednika navode kao primjer Mađarsku koja je smanjila poreze na dobit poduzeća točno za onoliko koliko dobiva iz europskih fondova, što po njima predstavlja fiskalni dumping. EU treba u sljedećih godinu i pol dogovoriti novi višegodišnji okvir za razdoblje nakon 2020. Plenković je ocijenio iznimno kvalitetnim Europski stup o socijalnim pravima, dokument koji su čelnici svečano prihvatili na summitu Goeteborgu.
"Mislim da je dokument koji smo usvojili vrlo kvalitetan. On rezimira mnoga dosadašnja postignuća. Za nas je važno da europski socijalni model koji se, globalno gledajući, pokazao najuspješnijim, bude materijaliziran i na način da ga osjete i hrvatski radnici", rekao je Plenković.
>>>Plenković: Cilj nam je stopa zaposlenosti od 68 posto do kraja mandata
U svom obraćanju sudionicima skupa Plenković je naglasio da Hrvatska snažno podupire Europski stup socijalnih prava. „Smatramo ga odličnim skupom načela prema kojem bi se trebale oblikovati naše nacionalne politike“, kazao je. U tom je kontekstu govorio o mjerama koje vlada trenutno provodi na području poticanja zapošljavanja. Istaknuo je da su one posebno usmjerene na najranjivije skupine, kao što su mladi, žene, osobe s invaliditetom i starije osobe. Pri tome se kombiniraju nacionalne mjere s mjerama Europske unije poput jamstva za mlade, inicijative za zapošljavanje mladih te mjera za zapošljavanje Europskog socijalnog fonda.
Plenković je rekao da vlada, u suradnji s akademskom zajednicom i socijalnim partnerima, nastoji spojiti aktivne mjere za tržište rada s povećanjem sredstava za obrazovanje odnosno nastoji obrazovni sustav prilagoditi stvarnim potrebama tržišta rada. Dodao je da se pritom posebni napori ulažu u područje demografske revitalizacije, što je ocijenio ključnim pitanjem za zemlju od 4,3 milijuna stanovnika.
Napomenuo je da Hrvatska bilježi rekordno nisku nezaposlenost od 10,6 posto, što je veliki uspjeh u usporedbi sa situacijom od prije nekoliko godina. Posebno se to odnosi na nezaposlenost mladih, koja je bitno snižena s 49 posto u 2013., na 26 posto danas.
Na summitu se prvi put raspravljalo o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.
>>>Pavić: Nezaposlenim mladima omogućena prekvalifikacija, da ‘idu u zanate’
Plenković je rekao kako su obrazovanje i kulture danas bili u fokusu.
"To su identitetske teme koje su izrazito važne za naše građane, za sve ljude u svim državama članicama. Za Hrvatsku je vrlo bitna obrazovna reforma i to je tema oko koje se vodi angažirane rasprave, a slično je i u drugim zemljama. Nitko ne želi da kurikulum bude određen na europskoj razini, ali se mogu koristiti dobre prakse koje će iznjedriti jako osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje ", rekao je Plenković.
"Kada je riječ o kulturi, ja sam izrazio zadovoljstvo što će Hrvatska 2020. ne samo predsjedavati Europskom unijom, nego će i Rijeka biti europska prijestolnica kulture i stoga pitanja kulturne baštine, identiteta, naslijeđa, audio-vizualnih i kreativnih industrija za nas predstavlja vrlo značajan angažman na razini EU-a i to ćemo ugraditi u sve naše aktivnosti te očekujem veliki doprinos ministrica Nine Obuljen i Blaženke Divjak", rekao je premijer.