Hrvatska je nakon šest godina pada i stagnacije povećala obrambeni proračun dvije godine za redom jer smatra da ulaganje u obranu predstavlja ulaganje u sigurnost, prosperitet i gospodarski razvoj zemlje te da na taj način raste njezina vjerodostojnost kao pouzdanog partnera i saveznika u Europskoj uniji, NATO-u i UN-u, kazao je u petak premijer Andrej Plenković.
"Ulaganje u obranu je ulaganje u sigurnost, ali i prosperitet i gospodarski razvoj zemlje. Hrvatska ima snažnu tradiciju obrambene vojske, pobjedničke vojske u Domovinskom ratu i to nas obvezuje na temeljitu i promišljenu modernizaciju. Na taj način raste vjerodostojnost Hrvatske kao pouzdanog partnera i saveznika ali i kontributora u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda.", rekao je premijer na 3. Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji 2018.
>>>Krstičević: Hrvatska vojska radi na izgradnji brenda, vraćanju kontakta s građanima
Ta konferencija pod nazivom "Hrvatska nacionalna sigurnost i vanjska i sigurnosna politika EU" organizirali su Zaklada Konrad Adenauer i Zaklada hrvatskog državnog zavjeta.
Plenković je podsjetio da je u 2016. obrambeni proračun iznosio 3,9 milijardi kuna, u 2017. 4,3 milijarde kune, a 2018. 4,8 milijardi kuna ili 1,31 posto BDP-a.
Istaknuo je da je hrvatska obrambena industrija generator razvoja i promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda te da čak 98 posto proizvoda obrambene industrije ide za izvoz.
"Idemo prema onih zacrtanih dva posto, ali idemo sustavno, učinkovito i planski, da se naša kompatibilnost i interoperabilnost s drugim oružanom snagama vidi i da je održiva", kazao je premijer.
>>>Ministarstvo obrane traži 300 vojnika i mornara te 15 doktora medicine
"Ta je industrija važan generator hrvatskog izvoza i stoga želimo ulagati u taj segment i jačati domovinsku i nacionalnu sigurnost te pridonijeti zaštiti vitalnih nacionalnih interesa - integriteta državnog područja i sigurnosti svih naših ljudi", kazao je Plenković.
Nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova je nazvao strateškom odlukom kojom uloga Hrvatske u sigurnosnom pogledu, i na jugoistoku Europe i uopće kao članica NATO-u i EU-a, dobiva jednu sasvim drugu dimenziju.
Govoreći o trenutnim "transnacionalnim" izazovima u promijenjenim globalnim odnosima - od pitanja terorizma, ratova, migracija, nestabilnosti u našem susjedstvu, korištenju kemijskog oružja - kazao je da je cilj Hrvatske uspostaviti proaktivan i koordiniran pristup svih institucija hrvatske države u smanjivanju ranjivosti društva te oživotvorenju koncepta domovinske sigurnosti.
>>>Krstičević: Hrvatska spremna ponuditi nadzor zračnog prostora Albaniji
"Strategija nacionalne sigurnosti koju smo donijeli stvara preduvjete da se to realizira", rekao je premijer i dodao da se intenzivno radi na sprečavanju i rješavanju lokalnih sigurnosnih pitanja: okončanju procesa razminiranja cijeloga hrvatskog teritorija te uspostavi jedinstvenog i učinkovitog sustava odgovora na krize i elementarne nepogode.
Također je kazao da naš sustav ima i analizu rizika i pripremu mjera i odgovore na te rizike.
Hrvatska na ovaj način, nastavio je, daje i doprinos i onome što se radi na europskoj razini i u okviru međunarodnih organizacija čija smo članica.
Razvijamo sposobnost zaštite i nacionalne i europske strukture, istaknuo je Plenković i pojasnio da je to važno jer se na taj način pokazujemo kao pouzdan partner koji ispunjava obveze i radi vlastite sigurnosti ali i sigurnosti naših partnera.
>>>Jednoglasna odluka: 12 izraelskih borbenih zrakoplova stiže u Hrvatsku
"To je pravi doprinos europskoj sigurnosti", poručio je premijer.
Ključnim korakom u našoj europskoj politici, ocijenio je članstvo u Schengenu, "politički i strateški cilj koji bitno mijenja značaj i ulogu Hrvatske u regiji ali i Europskoj uniji".
"Smatram da smo u proteklih godinu i pol uložili iznimne napore u ispunjavanju svih tehničkih uvjeta za članstvo. S obzirom da Hrvatska ima jednu od najdužih granica pripada nam odgovorna uloga u zaštiti vanjske granice EU-a i vanjske granice Hrvatske", napomenuo je šef vlade.
"Naša ambicija i cilj ostaje ispuniti sve potrebne uvjete do kraja 2019. u mandatu aktualne Europske komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera i smatram da ćemo to učiniti i dovesti Hrvatsku u poziciju da se politička odluka o članstvu u Schengenu dogodi u vrijeme uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, u prvoj polovici 2020.", rekao je Plenković.
>>>Krstičević: Vulin i ja smo dva različita svijeta, ja nisam nikoga vrijeđao
Istaknuo je da Hrvatska u sigurnosnom pogledu ima kvaliteta i pouzdan "imidž" zemlje koja će osigurati nepropusnost i sigurnost vanjskih granica EU-a te da ćemo u tom procesu znati pomoći procesu približavanja naših susjeda iz jugoistoka Europe prema Europskoj uniji i NATO-u.
"Hrvatska želi stabilnost na jugoistoku Europe. Smatramo da je to jako važno, naši partneri od nas očekuju savjet i analizu stanja o hrvatskom susjedstvu. S te strane pružit ćemo pomoć u reformskim naporima svih naših susjeda, a one će napredovati sukladno svom ritmu i ispunjavanju kriterija", zaključio je Plenković.
Ministar obrane Damir Krstičević je kazao da Hrvatska svoju sigurnost vidi kao "nedjeljivu" od europske sigurnosti.
"Međuzavisnost unutarnje i vanjske sigurnosti, nacionalne i regionalne, europske i globalne je velika i snažna (...) 2015. je izbjeglička kriza pokazala kako se sigurnosni izazovi i rizici koje je ta kriza generirala ne mogu učinkovito rješavati samo na nacionalnoj razini", istaknuo je Krstičević.
Danas se to pokazuje na primjeru Sirije, dodao je ministar obrane, upozorivši da se specifični interesi globalnih i regionalnih aktera reflektiraju na sigurnost EU-a i njezinih članica.
"Regionalne nestabilnosti postoje u širokom pojasu država oko EU-a, od Ukrajine do Bliskog i srednjeg istoka do sjeverne Afrike i sve one generiraju sigurnosne rizike za EU, a u nekim aspektima osobito za jugoistok Europe, a time i Hrvatsku", kazao je Krstičević.
"Stoga je Hrvatska snažno opredijeljena za jačanje stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe i posebno državama svog susjedstva", istaknuo je.
Kao četiri glavna nacionalna interesa u Nacionalnoj strategiji o sigurnosti Krstičević je naveo sigurnost građana te teritorijalni integritet i suverenitet, dobrobit i prosperitet građana, tj, ekonomiju, nacionalni identitet i međunarodni ugled te ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak hrvatskog naroda u BiH.
David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i potpredsjednik Europske pučke stranke (EPP), izrazio je potporu pridruživanju Hrvatske Schengenu. "Mi u Njemačkoj i Europskoj pučkoj stranci podupiremo vaš politički cilj, pridruživanje hrvatske Schengenu", kazao je McAllister.