Po završetku neformalnog sastanka na vrhu zemalja članica Europske unije na Malti, na kojem se razgovaralo o budućnosti Europe nakon Brexita u mijenjajućem globalnom kontekstu te pripremama za 60. obljetnicu Rimskih ugovora, predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako zajedništvo Europske unije nije dovedeno u pitanje.
"Razgovarali smo o pripremama za sastanak Europskog vijeća u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora. Osjećao se vrlo jasan signal svih šefova država i vlada o potrebi kohezije i jedinstva današnjih lidera Europske unije. Mislim da je ovo projekt u koji treba uložiti, naravno, uz realno sagledavanje okolnosti u kojima se nalazimo nakon Brexita, u kontekstu nove administracije u SAD-u, prijetnji terorizmom i migracijsko-izbjegličke krize koja je ipak opterećivala EU protekle dvije godine", rekao je predsjednik Vlade Plenković.
‘Jedna od glavnih zadaća Hrvatske će biti da 2020. godine bude učinkovita i kvalitetna predsjedateljica Vijeća. To je zadaća koja se pruža jednom u dugom nizu godina, a Hrvatskoj će to biti prvo iskustvo. Nadam se da će to doći kao kruna rada ove Vlade.‘
Povratak temeljima
Istaknuo je kako se treba vratiti temeljima Europske unije, zajedničkim vrijednostima slobode i demokracije, mira, vladavine prava, gospodarskog rasta i razvoja, zajedničkim politikama.
"Upravo na tom tragu mislim da je postignut dogovor da se u Rimu donese tekst po uzoru Berlinsku deklaraciju iz 2007. godine iza kojeg bi stali ne samo šefovi država i vlada, nego i Europska komisija i Europski parlament, kako bismo na jednom mjestu naglasili što smo zajedno postigli i kojim putem želimo ići naprijed", naglasio je predsjednik Vlade dodavši da je ta vrsta nove ambicije i novog narativa zapravo rezime današnjega sastanka.
Uspon populista
Na novinarski upit o euroskeptičnim izjavama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da je u posljednjih nekoliko godina vidljiv trend rasta populističkih i antieuropskih stranaka, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.
>>>Trump: NATO je zastario, još članica će napustiti EU
"Čini mi se da su lideri svjesni kako treba prionuti tomu da objasnimo ljudima u svim članicama Europske unije da je europski projekt koristan za građane. Isto je i naša zadaća u Hrvatskoj", rekao je predsjednik Vlade Plenković istaknuvši upravo primjer razvoja Malte u proteklih petnaestak godina na kojem se vrlo jasno može vidjeti koliko Europska unija pridonosi razvoju svojih članica.
"Zato mislim da će novi, ambiciozni narativ jačanja europskoga projekta biti ključan u ovom trenutku, uz logiku konsolidacije u sljedećih nekoliko godina. Za Europsku uniju je važno da u globalnom kontekstu i dalje ostane relevantan i globalni akter koji druge zemlje i dijelovi svijeta gledaju kao ravnopravnog i relevantnog partnera. U ovom trenutku ključno je da u Rimu iznađemo poruku koja će nas ohrabriti za daljnji proces suradnje u budućnosti", kazao je predsjednik Vlade.
>>>Tusk: Trump je ‘egzistencijalna prijetnja’ EU
Na pitanje hoće li se češće sastajati s mađarskim kolegom Orbanom, predsjednik Vlade Plenković rekao je da će prigode za ponovni susret biti sastanci Europskoga vijeća u Bruxellesu i Rimu, kao i sastanci Europske pučke stranke. "Ako bude prigode i u međuvremenu, dapače. Nastavit ćemo razgovore."
Predsjedanje EU
Hrvatska će 2020. godine preuzeti predsjedanje Europskom unijom, a predsjednik Vlade potvrdio je da se Hrvatska već priprema za organizaciju ovakvih sastanaka na vrhu. "Jedna od glavnih zadaća Hrvatske će biti da 2020. godine bude učinkovita i kvalitetna predsjedateljica Vijeća. To je zadaća koja se pruža jednom u dugom nizu godina, a Hrvatskoj će to biti prvo iskustvo. Nadam se da će to doći kao kruna rada ove Vlade", rekao je te nastavio: "Bit će to zahtjevna zadaća za državnu upravu i za sve koji će sudjelovati, ali mislim da ćemo biti jako dobro pripremljeni," navodi priopćenje iz Ureda predsjednika Vlade.