Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, a analitičari poručuju da se to zahvaljuje rezultatima izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanju poreznih prihoda.
Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.
To je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.
- Ukupni prihodi konsolidirane opće države u prošloj godini su iznosili 167,2 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili rast za 5,6 milijardi kuna ili 3,4 posto. Istovremeno su ukupni rashodi, ostvareni u iznosu od 164,4 milijarde kuna, zabilježili blagi godišnji pad za 472 milijuna kuna ili 0,3 posto, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
>>>Mimica: Hrvatska bi ove godine mogla izaći iz postupka prekomjernog deficita
Dodaju da je u odnosu na 2016. saldo proračuna opće države u prošloj godini poboljšan za 6 milijardi kuna ili 1,7 postotnih bodova BDP-a.
Pozitivni pomaci u prošloj godini posljedica su, objašnjavaju, nekoliko ključnih čimbenika.
- Naime, iz izvješća (DZS-a) proizlazi da je na fiskalni suficit u 2017. najveći utjecaj imalo znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda, čiju okosnicu čine prihodi od PDV-a, koji su prikupljeni u iznosu od 48,4 milijarde kuna, navodi se u analizi.
Rast prihoda od PDV-a
Tako su prihodi od PDV-a bili veći u odnosu na planirane 46,2 milijarde kuna i na godišnjoj su razini porasli za više od 3 milijarde kuna ili 6,8 posto. To „je posljedica pozitivnih gospodarskih trendova podržanih rekordnom turističkom sezonom”, navode analitičari RBA.
Nadalje, prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz također su zabilježili značajno povećanje, za 3,7 milijardi kuna ili 5,4 posto, na 71,6 milijardi kuna.
- Uz blago nominalno smanjenje ukupnih rashoda opće države na godišnjoj razini, doprinos fiskalnom višku došao je od nižih rashoda za kamate, navode analitičari RBA.
>>>Marić: Ima prostora za dodatno smanjenje poreznog opterećenja, PDV-a
Lani su, naime, rashodi za kamate iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije. U izvješću DZS-a navodi se da je veliki utjecaj na iznos suficita imao u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi.
- Potonje je rezultiralo značajnim povećanjem primarnog salda proračuna opće države koji je i treću godinu zaredom zabilježio suficit, navode analitičari RBA.
Tako je primarni višak s 7,5 milijardi kuna, zabilježenih u 2016. godini, lani dosegnuo 12,5 milijardi kuna ili 3,7 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.
DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.
- Očito je poboljšanje fiskalnog salda otvorilo prostor i za značajno manje potrebe za zaduženjem države, navode analitičari RBA.
Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.
>>>HGK: Javni dug u studenom dosegao rekordnih 300,2 milijarde kuna, ali kretanja i dalje povoljna
No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.
Analitičari RBA poručuju da je, osim fiskalnog suficita i poboljšanih makroekonomskih fundamenata, nižem javnom dugu pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro.
- Iako još nemamo fiskalnu statistiku za prve mjesece 2018., nastavak gospodarskog rasta sugerira da bi prihodi trebali biti izdašni ili barem u skladu s planom Ministarstva financija. S druge strane, ako rashodi budu ostvareni u skladu s planom, može se govoriti o nastavku povoljnih fiskalnih kretanja, zaključuje se u analizi RBA.
Plenković: Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio da je Hrvatska lani ostvarila jedinstven rezultat u javnim financijama i da je prvi put više zaradila nego potrošila.
- Danas je i službeno potvrđeno ono što smo prethodno najavljivali, da smo u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila, poručio je predsjednik Vlade u priopćenju.
Istaknuo je da je to prvi put od kada se statistika javnih financija prati po europskoj statističkoj metodologiji ostvaren suficit, odnosno višak proračuna opće države.
- To je rezultat iznad očekivanja, ali u skladu s našim odgovornim vođenjem fiskalne politike, dodao je.
>>>IJF: Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda
To konkretno znači, navodi se u priopćenju, da je ostvareni suficit u 2017. smanjio zaduženje prosječnog hrvatskog građanina za 780 kuna. Za razliku od toga, u 2015. je povećavao prosječno zaduženje građana za oko 2.800 kuna, a u 2016. za 655 kuna.
Premijer Plenković kazao je da ovaj financijski rezultat potvrđuje odlučnu politiku Vlade u realizaciji jednog od strateških ciljeva, a to je konsolidacija javnih financija i smanjivanje javnog duga što je u 2017. potvrdio i izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Poticaj za još bolje rezultate
Predsjednik Vlade istaknuo je da su napore Vlade već prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije te su po prvi put od 2004. godine podigle kreditni rejting Hrvatske.
- Uvjeren sam da će ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje još boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike te da će to u dogledno vrijeme rezultirati i daljnjim povećanjem našeg kreditnog rejtinga u investicijski, a što će dodatno potaknuti rast hrvatskog gospodarstva i standarda života hrvatskih ljudi. Hrvatska nastavlja s reformama uz jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i održivosti javnih financija, poručio je Plenković.
>>>Plenković: S&P prepoznao naše napore, svjesni smo što treba za povratak u investicijski rejting
Krištof: Suficit zbog povećanja poreznih prihoda i boljih rezultata javnih poduzeća
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof kazao da je suficit opće države u 2017. godini ostvaren ponajviše zahvaljujući povećanju poreznih prihoda, kao i znatnom poboljšanju rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.
Kako je naveo Krištof, pritom je najveći suficit ostvaren u sektoru središnje države, 2,5 milijarde kuna. Fondovi socijalne sigurnosti su također ostvarili suficit, dok je lokalna država zabilježila deficit od 136 milijuna kuna.
Krištof kao glavne razloge zbog kojih je u prošloj godini generiran suficit ističe znatno povećanje poreznih prihoda, pri čemu je iznos prikupljenih poreza na proizvodnju i uvoz skočio 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, napominje, zabilježeno je i znatno poboljšanje financijskih rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća.
>>>Krištof o usporavanju BDP-a: Industrija je podbacila
Također, sektor opće države je zabilježio i pad investicija, koje su iznosile 9,8 milijardi kuna, 13,1 posto manje nego u 2016. godini.
Krištof pritom napominje da je podatak za investicije za prošlu godinu privremen i da će se on sigurno mijenjati u listopadskoj notifikaciji, s obzirom da u trenutku sastavljanja izvješća nisu bili dostupni svi konačni podaci.
Na ostvarenje suficita utjecalo je i smanjenje kamatnih rashoda, što se dogodilo već drugu godinu zaredom, te naposljetku manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija.
Također, ovo je treća godina zaredom da Hrvatska ima primarni suficit, odnosno kada se iz proračuna oduzme iznos kamata. Tako je 2015. godine iznosio 114 milijuna kuna, 2016. 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, a 2017. godine 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto BDP-a.
>>>Krištof: Hrvatska ostvarila najniži deficit u povijesti mjerenja
Najveći razlog porasta stanja duga opće države jest novo zaduženje države od otplata u 2017. godini.
Istovremeno, kaže Krištof, smanjenju duga znatno je pridonjelo i smanjenje duga središnje države po kreditima. Pritom, kod lokalne države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom instrumentu.
Krištof napominje da je cijela serija duga revidirana jer je Hrvatska narodna banka (HNB) napravila unaprjeđenja, u smislu da su kvalitetnije obračunali, odnosno konsolidirali dio duga, što je dovelo do njegovog smanjenja.