Indijski svemirski program naumio je tamo gdje nijedna nacija još nije bila, na južnu stranu Mjeseca. Jednom kada tamo stignu plan im je detaljno proučiti potencijal za rudarenje nuklearne energije čija se vrijednost doista prostire u nebo, ali za zemaljske prilike to bi bilo mjerljivo bilijunima dolara.
>>> Naveen Jain, poduzetnik koji želi rudariti na Mjesecu
Taj indijski pandan NASA-e lansirat će u listopadu maleno svemirsko vozilo za istraživanje djevičanske površine Mjeseca i analizirati uzorke kore u potrazi za tragovima vode i helija-3. Smatra se kako Mjesec obiluje tim izotopom, koji bi teoretski mogao riješiti svjetsku potražnju energije za idućih 250 godina, piše Bloomberg.
- Zemlje koje će imati dovoljne kapacitete da prve donesu tu tvar na Zemlju diktirat će proces. Ja ne želim sudjelovati u tom procesu. Želim ga predvoditi, rekao je K. Sivan, šef Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO).
>>> Richard Branson ‘trenira‘ za prvi let u svemir
Ta će misija očvrsnuti indijsku poziciju među flotama istraživača koji se utrkuju do Mjeseca, Marsa i dalje u znanstvene, komerijalne i vojne svrhe. Američka, kineska, indijska, japanska i ruska vlada natječu se sa startapima i milijarderima poput Elona Muska, Jeffa Bezosa i Richarda Bransona u lansiranju satelita, robota, astronauta i turista u svemir.
Spuštanje rovera na južnu stranu Mjeseca tek je prvi korak u viziji ISRO-a koja uključuje uspostavljanje svemirske stanice u orbiti i, potencijalno, indijsku posadu na Mjesecu. Vlada još treba postaviti rokove za ostvarenje tih nauma.
>>>Znanstvenici potvrdili veze između galaksija
- Mi smo spremni i čekamo. Opremili smo se vrlo dobro za ovaj program, kaže Sivan, inženjer aeronautike koji se priključio ISRO-u 1982.
Snimanje svemirske konkurencije
U ovom stoljeću na Mjesec je sletio jedino kineski rover. Bila je to misija Chang‘e 3, a izvedena je 2013. No, Kinezi se planiraju vratiti na ‘mjesto zločina‘ i poslati sondu na neistraženu stranu Mjeseca. U svibnju su već lansirali satelit za komunikaciju između Zemlje i sonde, koja će tijekom godine stići do nevidljive strane Mjeseca.
ISRO ima svega desetinu tog iznosa u svom proračunu, oko 1,7 milijarde dolara, ali organizacija je od šezdesetih godina već nekako i poznata po tome da uspješno i jeftino ostvaruje svoje pothvate. Najavljena misija koštat će oko 125 milijuna dolara, a to im neće biti prva. Već su 2008. lansirali Chandrayaan-1 čija je sonda prva otkrila otkrila molekule vode na površini Mjeseca.
U predstojećoj misiji Chandrayaan-2 svemirski terenac sa šest kotača koji je pogonjen na solarnu energiju skupljat će informacije 14 dana na površini u radijusu od oko 400 metara. Glavna tvar za kojom se traga je, naravno, helij-3 budući da su Mjesec, koji nije poput Zemlje zaštićen magnetskim poljem, sunčevi vjetrovi bombardirali ogromnim količinama tog izotopa. Njegovu prisutnost potvrdio je astronaut i geolog Harrison Schmitt, koji je u sklopu misije Apollo 17 hodao Mjesecom u prosincu 1972.