Potpisivanjem desetogodišnjeg ugovora s Gazpromom o godišnjoj nabavi milijardu prostornih metara plina PPD Pavla Vujnovca riješio je dosadašnju neizvjesnost zbog jednogodišnjih ugovora s tom ruskom tvrtkom. Spekuliralo se da PPD-ov ugovor dovodi u opasnost projekt LNG terminala na Krku, no u PPD-u to demantiraju.
Godišnja količina do milijardu kubika plina koju je PPD ugovorio s Gazpromom otprilike odgovara količinama i energetskoj vrijednosti koje u Hrvatskoj proizvodi i pušta u promet Ina.
- PPD kontinuirano prati sve aktivnosti u kontekstu diverzifikacije dobavnih pravaca i otvoreni smo za sve nove dobavne pravce plina koji su ekonomični i održivi. Tvrtka je prije svega usmjerena na sigurnost opskrbe i uključena u sve projekte koji mogu pridonijeti sigurnosti opskrbe i diverzifikaciji dobavnih pravaca - odgovorio je PPD na Liderov upit.
>>>‘Hrvatska se vratila Gazpromu’: PPD ugovorio 10-godišnju dostavu plina
Novi ugovor, objasnili su u PPD-u, osigurava da ta domaća tvrtka u idućih deset godina može nabaviti dosadašnje prosječne godišnje količine prirodnog plina. Kako tvrdi Gazprom, riječ je o godišnjoj količini do milijardu prostornih metara plina, što otprilike odgovara količinama i energetskoj vrijednosti koje u Hrvatskoj proizvodi Ina i pušta u promet preko opskrbljivača i distributera.
- Iznimno smo zadovoljni potpisivanjem ovog ugovora s Gazprom Exportom. Naša suradnja sa snažnim i pouzdanim partnerom pruža hrvatskom tržištu sigurnu i pouzdanu opskrbu plinom - rekao je predsjednik Uprave PPD-a Pavao Vujnovac u povodu potpisivanja ugovora.
>>>Cijena plina ovisi o deregulaciji, ali i uvođenju novih tehnologija mjerenja potrošnje
Gradnjom LNG terminala na Krku, čiji su početni radovi već financirani iz europskih fondova, ne bi se prekinula nabava plina iz drugih pravaca. Budući da i sama proizvodi, Hrvatska nije toliko ovisna o ruskom plinu kao neke druge europske države. Općenito, Europa najviše uvozi plin iz Rusije, čak 37,5 posto, a zatim iz Norveške, od koje nabavlja 31,6 posto plina; ostatak uvezenog plina većinom dolazi iz afričkih država.
>>>Petrokemija zaprimila ponude za dokapitalizaciju; Ina i PPD među zainteresiranima
Međutim, već bi sama mogućnost da Hrvatska nabavlja ukapljeni prirodni plin utjecala na cijenu od drugih dobavljača. EU stoga strateški i financijski podupire te i druge projekte diverzifikacije nabavnih pravaca plina. Osim LNG terminala na Krku, za koji je isplaćeno već 12,6 milijuna eura, već se sad u sklopu europskoga financijskog instrumenta CEF Energy podupiru interkonekcija Hrvatska – Slovenija s 10 milijuna eura te tranzitni plinovod za LNG terminal s pet milijuna eura.