Na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice u petak se na Pantovčaku okupilo oko 600 iseljenika iz 36 država svijeta, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je važnost povezivanja iseljenika s domovinom i stvaranja uvjeta za njihov povratak te punu integraciju u hrvatsko društvo.
"Moramo svim iseljenicima koji to mogu i žele omogućiti povezanost s domovinom, stvarati uvjete povratka i pune integracije u hrvatsko društvo. Tim ciljevima se hrvatske političke, znanstvene, kulturne i druge ustanove moraju dinamično prilagođavati, a posebice se u taj proces mnogo dinamičnije mora uključiti naša diplomatska mreža", kazala je Grabar-Kitarović u prigodnom govoru.
>>> Prošle godine iz Hrvatske je iselilo 36 436 tisuća ljudi, uglavnom mladih
U tom je kontekstu ukazala na potrebu uklanjanja birokratskih zapreka koje iseljenicima otežavaju stjecanje državljanstva i dobivanje isprava, rješavanje imovinskih pitanja, ulaganja, pokretanja posla te povratak i punu integraciju. Isto tako, istaknula je potrebu uspostave što boljih zrakoplovnih veza s državama i gradovima u kojima živi veći broj Hrvata.
Posebice važnim naglasila je i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi, te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, studija i učenja hrvatskoga jezika, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice.
"Moramo napokon shvatiti da nam je za narodni i državni opstanak važan svaki naš čovjek i tomu treba sve podrediti. Ujedno, isto tako, moramo sve učiniti da Hrvati opstanu i ostanu u Bosni i Hercegovini kao ravnopravni dionik njezina razvoja i europske razvojne perspektive", kazala je Grabar-Kitarović i istaknula da tom segmentu državne politike treba, zajedno s demografskom obnovom, dati najviši prioritet. Ističući pomoć i ulogu iseljenika tijekom Domovinskog rata i dugu povijest iseljevanja Hrvata, kazala je kako činjenica da je "cijela jedna Hrvatska u svijetu", iako bolna, predstavlja izazov i poticaj državnoj politici, akademskoj zajednici i hrvatskom društvu da se taj veliki potencijal stavi u funkciju dobrobiti Hrvatske.
"Iako radosna i ponosna zbog ovoga susreta s vama, danas sam pomalo i sjetna jer ovaj događaj ujedno govori o bolnoj sudbini mnogih Hrvata koji su stoljećima životnu sigurnost, sreću, uspjeh, a sve donedavno i slobodu morali tražiti izvan domovine", rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je kako nema ništa prirodnije od toga da Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, kao matična država hrvatskoga naroda, izgradnji odnosa sa svojim iseljeništvom povjeri najveću političku važnost.
>>> Predsjednica pozvala Trumpa i Macrona u Hrvatsku
Pohvalila je golem napor što su ga Hrvati diljem svijeta čine kako bi sačuvali nacionalni identitet i povezanost s domovinom kroz znanstvene ustanove, razne folklorne i kulturne udruge i zajednice te zaklade, časopise i novine, ali i ulogu Katoličke crkve koja je osnivala župe u svim većim zajednicama Hrvata.
Nakon obraćanje predsjednice uslijedio je prigodan kulturno umjetnički program, u kojem su sudjelovali predstavnici iseljene Hrvatske i hrvatskih manjinskih zajednica, a predsjednica Republike dodijelila je i diplome studentima Ljetne škole hrvatskog jezika Sveučilišta u Zagrebu.
Ne postoji sukob između Pantovčaka i Banskih dvora
Ne postoji sukob između Pantovčaka i Banskih dvora, barem što se mene tiče, poručila je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u Dnevniku HTV-a, govoreći o događajima koji su uslijedili nakon njezine izjave o prekasnom angažmanu vojske na požarištu kod Splita, ističući da "politički požar" nije izazvala ta izjava, već "ishitrene i nepromišljene reakcije" na izjavu kojom je, ističe, jedino upozorila na greške u sustavu kako bi ih se ispravilo.
>>> Predsjednica o Plenkoviću: Imamo različit temperament, ali svjetonazor nam je zajednički
"Umjesto da smo se usredotočili upravo na to - kako reagirati na krizne situacije, iz svega ovoga nastala je nekakva navodna kriza između Banskih dvora i Pantovčaka koja apsolutno ne postoji, barem što se mene tiče", poručila je hrvatska predsjednica.
Grabar-Kitarović u ponedjeljak je iz Salzburga izjavila da je vojska na požarište kod Splita trebala doći ranije, nakon toga je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević podnio ostavku, a premijer Andrej Plenković ustvrdio da je vojska angažirana u okviru zakonski predviđenih procedura.
‘Opasne‘ izjave slovenskih političara
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u petak da Hrvatska neće prihvatiti jednostranu implementaciju arbitraže o graničnom sporu sa Slovenijom i izjave slovenskog premijera Mire Cerara i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o toj temi ocijenila "opasnima".
Cerar je u četvrtak rekao da će Slovenija odluku suda realizirati "na drugi način" ako će ju Hrvatska i dalje ignorirati, a Erjavec da bi Europska komisija trebala pritisnuti Hrvatsku da prihvati tu odluku kao što zbog sporne pravosudne reforme pritišće Poljsku i prijeti joj sankcijama.
"Izjave slovenskog premijera Mire Cerara i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca su doista opasne, no Hrvatska se ne treba uzbuđivati oko toga", izjavila je predsjednica u Dnevniku HRT-a.
"Mi jednostavno ne prihvaćamo tu arbitražu. Ona je kompromitirana, apsolutno protivna međunarodnom pravu i Hrvatska neće dopustiti njezinu jednostranu impementaciju", istaknula je Grabar-Kitarović, dodavši kako Hrvatska za to ima "odlučnost, snage i kapaciteta".
No, pozvala je slovenske kolege na nastavak razgovora o graničnom pitanju koji odnose dviju zemalja opterećuje od osamostaljenja 90-tih godina prošlog stoljeća.