Bivši njemački kancelar Helmut Kohl, arhitekt njemačkog ujedinjenja 1990. i mentor Angele Merkel, umro je u petak 87. godini, objavila je njegova Kršćanska demokratska unija (CDU).
Kohl, dugogodišnji njemački kancelar, vodio je zemlju i u vrijeme ujedinjenja 1990., a na kancelarskoj dužnosti bio je u razdoblju od 1982. do 1998., prvo kao kancelar Zapadne Njemačke, a nakon ujedinjenja i cijele zemlje. Kohlovih 16 godina na dužnosti kancelara je najdulje od bilo kojeg njemačkog kancelara nakon Otta von Bismarcka i daleko najdulje od bilo kojeg demokratski izabranog kancelara.
Kohl, koji je godinama bolovao, umro je u svom domu u Ludwigshafenu. Bivši američki predsjednici George HW Bush i Bill Clinton smatrali su Kohla najvećim europskim čelnikom druge polovice 20. stoljeća. Kohl kao malo koji političar simbolizira sudbinu poslijeratne Njemačke ali i europskog kontinenta što ima veze s činjenicom da je za kormilom gospodarski najsnažnije europske zemlje stajao u povijesno sudbonosnom razdoblju od 1982. do 1998.
Kohl je rođen 1930. kao najstarije od troje djece u obitelji državnog činovnika u Ludwigshafenu u saveznoj državi Porajnje-Falačka kojoj je ostao vjeran do smrti. Njegovi politički protivnici su upravo tu njegovu privrženost rodnom kraju i tradiciji smatrali provincijskim i neprikladnom modernoj, poslijeratnoj Njemačkoj.
No Helmut Kohl, koji se vrlo rano priključio poslije rata osnovanoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU), je na početku svoje karijere unutar CDU-a, koji je tada bio čvrsto u rukama poslijeratnog kancelara Konrada Adenauera, slovio kao pokretač modernizacije stranke. U 1959. je postao zastupnik u parlamentu Porajnja-Falačke a deset godina kasnije i njezin premijer.
Kohlova munjevita karijera na saveznoj razini započinje 1973. preuzimanjem vodstva CDU-a i odlaskom u tada glavni grad Bonn. Na čelo Savezne Republike Njemačke došao je 1982. i to nakon što je Liberalno-demokratska stranka (FDP) okrenula leđa dotadašnjem partneru Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD) i Kohl je preuzeo kancelarsku fotelju od Helmuta Schmidta (SPD) koju je držao do izbora 1998. kada je poražen od Gerharda Schroedera (SPD).
>>> U Njemačkoj i Nizozemskoj raste zanimanje za putovanjima u Hrvatsku
Kohl je kao političar zasjao krajem osamdesetih kada je u jeku otvaranja Sovjetskog Saveza stekao povjerenje Mihaila Gorbačova koji ga je redovito posjećivao u njegovom rodnom kraju. Kohlu su u posjet u njegovu vikendicu u vinogradima Porajnja dolazili svjetski državnici ali je to i dalje kritičarima, i iz vlastitih redova, služilo za porugu da Kohl vodi provincijsku politiku nedoličnu gospodarskom divu Njemačkoj. Osim toga mu se predbacivao i manjak „intelektualizma“ i sofisticiranosti u usporedi s njegovim socijaldemokratskim prethodnicima Helmutu Schmidtu i Willyju Brandtu koji su slovili kao profinjeni stratezi.
No na susretima s državnicima u dubokoj provinciji je pripreman i novi ustroj Europe nakon pada Berlinskog zida. Najveći trijumf Kohl je doživio 3. listopada 1990. kada su savezne države koje su se do tada nalazile u sklopu Demokratske republike Njemačke pripojene Saveznoj Republici Njemačkoj. Zbog njegove uloge u ovom procesu Kohla su do smrti nazivali i Kancelarom ujedinjenja.
No, istočna Njemačka ga je u dobroj mjeri stajala i kancelarske fotelje. Na izborima 1998. Kohlov najveći teret su bila neispunjena obećanja da će područje bivšeg DDR-a u roku nekoliko godina biti pretvoreno u „cvjetajuće krajobraze“.
Poučen iskustvima svjetskih ratova 20. stoljeća koji su pokrenuti s njemačkog tla i u kojima je izgubio nekoliko članova obitelji, Kohl je snažno radio na obećanju koje je, prema biografiji, dao svojoj majci obećavši joj da će se truditi da u Europi više nikad ne dođe do rata. Otuda i njegovo snažno zalaganje za očuvanje njemačko-francuskog prijateljstva koje su započeli Konrad Adenauer i Charles de Gaulle a nastavili Kohl i Francoise Mitterrand s kojim je zagovarao snažniju integraciju Europe.
>>> Gradonačelnik poslao Merkel račun za izbjeglice od 736.200 eura
Njegova borba za ujedinjenu Europu kroz instituciju Europske unije najbolje se očituje u zalaganju za uvođenje zajedničke valute eura. Euri su ga međutim stajali političke karijere i bacili najveću sjenu na njegov lik i djelo. U 2000. u jeku skandala CDU-a oko ilegalnih donacija Kohl je smijenjen s mjesta počasnog čelnika stranke zbog toga što je pred istražnim povjerenstvom odbio navesti imena tajnih donatora objašnjavajući to time da je dao „časnu riječ“.
U to vrijeme od njega se okrenula i sadašnja kancelarka Angela Merkel koja se upravo pod pokroviteljstvom Helmuta Kohla uzdigla iz provincijske istočnonjemačke političarke u vrh stranke. U tom razdoblju je Kohl Angelu nazivao „moja djevojčica“ (Mein Mädchen“) što su kasnije mediji u vrijeme Kohlovog političkog pada rado citirali.
Nakon 2000. Kohl je živio povučeno u svom domu u Ludwigsburgu posebice nakon samoubojstva njegove supruge i nakon što je nakon jednog pada ostao prikovan uz invalidska kolica.
Kohl se uz svog tadašnjeg ministra vanjskih poslova Hansa Dietriche Genschera smatra i glavnim pokretačem priznanja neovisnost Hrvatske za što je 2006. i odlikovan od strane tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.
Hrvatski premijer Andrej Plenković uputio je u petak sućut njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u povodu smrti bivšeg njemačkog kancelara Helmutha Kohla.
„S tugom sam primio vijest o smrti gospodina Helmuta Kohla, bivšeg njemačkog kancelara, istaknutog europskog političara i prijatelja Republike Hrvatske", stoji u sućuti kako je priopćila vladina služba za odnose s javnošću.
"Europska je politika, zahvaljujući i osobnom zalaganju gospodina Helmuta Kohla, poduprla odluku hrvatskoga naroda o samostalnosti. Pamtit ćemo ga kao oca ujedinjene Njemačke, a hrvatski građani neće zaboraviti njegovu ulogu u stvaranju, osamostaljenju i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske", rekao je Plenković u sućuti.