Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o reviziji, nakon što je Europska komisija u lipnju prijavila Hrvatsku Sudu EU-a zbog nepotpunog prenošenja EU direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo.
>>>Z. Marić: Vlada nije odustala od otkupa Ine, to je složen proces
Predloženim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenosi se europska direktiva o reviziji (2014/56/EU).
Hrvatska je, prema riječima ministra financija Zdravka Marića, bila u obvezi donijeti taj zakon još 2016. godine "ali s obzirom na određene okolnosti, bilo same problematike implementacije direktive ili objektivne okolnosti u smislu funkcioniranja same Vlade, odnosno Hrvatskog sabora, imamo ovo kašnjenje".
Prema zakonskom prijedlogu, Ministarstvo financija bit će nadležno za nadzor svih revizorskih društava i ovlaštenih revizora te izricanje nadzornih mjera i izdavanje odobrenja za rad. Tako će Odbor za javni nadzor revizije prestati s radom, a Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.
>>> Z. Marić: Problem s prenošenjem direktive o reviziji riješit ćemo do ljetne stanke
Prema važećem zakonu, naime, nadzor i provjeru kvalitete rada revizora i revizorskih društava provodi Hrvatska revizorska komora, dok je javni nadzor povjeren Odboru za javni nadzor revizije. No, jedna od ključnih odrednica direktive 2014/56/EU je upravo jačanje javnog nadzora, a pritom je izuzetno važna i neovisnost nadzornika o revizijskoj struci.
U Hrvatskoj je, prema podacima iz zakonskog obrazloženja, 971 ovlašteni revizor, od čega je aktivno njih 513. Ukupni prihodi 235 revizorskih društava u 2014. godini su iznosili 538,2 milijuna kuna, od čega su njihovi poslovni prihodi iznosili 528,6 milijuna kuna.
Novim zakonom predlaže se reforma u smislu reorganizacije postojećeg sustava javnog nadzora revizije, a tijelo nadležno za nadzor treba biti odgovorno za sve aspekte revizijske profesije - odobrenja, obrazovanje, standarde, osiguranje kvalitete, nadzor, istražne radnje te mjere i sankcije.
Ministarstvo bi najmanje jednom u šest godina moralo provesti nadzor revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju, a najmanje jednom u tri godine ako se radi o zakonskoj reviziji subjekata od javnog interesa te na svim internetskim stranicama objavljivati rezultate nadzora i poduzete mjere.
>>>Vlada i premijer podržavaju Krstičevićev rad i ne prihvaćaju ostavku
Jedna od novina je i propisana zabrana ugovaranja odredbi kojima se ograničava izbor revidiranog subjekta tako da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava.
Hrvatska novim zakonom, uz ostalo, koristi i opciju koju dozvoljava europska uredba te u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa omogućuje da razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 posto ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu tog subjekta, nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora samog subjekta te Ministarstvo financija.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine, najavio je Marić.