Vlada je u srijedu uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, a po riječima ministra državne imovine Gorana Marića, taj je zakon ponajprije usmjeren na zaštitu i aktivaciju državne imovine u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti.
"Postojeći zakonski okvir i institucionalni oblici vezani za upravljanje državnom imovinom doveli su do dugogodišnjeg zapuštanja, uništavanja i uzurpiranja državne imovine, ali i do velikog broja neaktivnih nekretnina", ustvrdio je ministar Goran Marić.
>>>G. Marić: Strategija je mobilizirati i aktivirati svu državnu imovinu
Naveo je da je riječ o 330 bivših vojarni na 50 milijuna četvornih metara zemljišta, 3.470 građevinskih zemljišta ukupne površine 429 milijuna četvornih metara, 3.860 poslovnih prostora, od kojih je 930 praznih, a 210 bespravno korištenih, 80 kampova, više tisuća stanova, garaža i dr.
Po Marićevim riječima, ovaj prijedlog zakona usmjeren je ponajprije zaštitu i aktivaciju državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i to u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i povećanja zaposlenosti. Naglasio je da je temelj primjene ovog zakona procjena vrijednosti i javni natječaji.
Raspolaganje dionicama od posebnog interesa
Prijedlogom novog zakona o upravljanju državnom imovinom predviđeno je da ministar državne imovine donosi odluke o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa, nekretninama te pokretninama procijenjene vrijednosti do 7,5 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih do milijun kuna, dok u ostalim slučajevima odluku donosi Vlada. Do sada je Vlada donosila odluke o državnoj imovini iznad 100 milijuna kuna vrijednosti.
>>>Novi zakon o upravljanju državnom imovinom: Uprave državnih tvrtki birat će nadležna ministarstva
Ako u prvom postupku prodaje dionica i udjela, nekretnina ili pokretnina ne pristigne ni jedna valjana ponuda, početna cijena iz prvog postupka može se smanjiti do maksimalno 30 posto, a ponavlja li se prodaja drugi put do maksimalno 50 posto procijenjene tržišne vrijednosti, predviđa uz ostalo prijedlog novog zakona o upravljanju državnom imovinom.
Strategija upravljanja državne imovine donosi se na razdoblje od 7 godina, a ne kao dosad na 4.
Kao načela upravljanja državnom imovinom, prijedlog precizira da se njome upravlja "učinkovito te sukladno načelima javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti".
>>>Z. Marić: Ključ su tvrtke u državnom vlasništvu, one moraju snažnije ulagati
Kada su u pitanju nekretnine, prijedlog novog zakona predviđa i zabranu podzakupa i podnajma. Pritom će država zainteresiranima direktno iznajmljivati određene nekretnine, dok će se ugovori o podzakupu automatski raskidati.
>>>G. Marić pozvao na rješavanje tisuća ‘zagubljenih’ zahtjeva za korištenje državne imovine
Prodaja imovine više neće biti moguća putem obročnih otplata već će morati biti izvršena jednokratnim plaćanjem.
Kada je riječ o trgovačkim društvima u vlasništvu države, resorna ministarstva izravno će Vladi predlagati i članove uprave i nadzornog odbora tih tvrtki.
Prijenos vlasništva
Možda najveća novina prijedloga zakona je da će se sve nekretnine u državnom vlasništvu koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice upisati u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova.
>>>Grabar-Kitarović: Tvrđava na Prevlaci primjer oživljavanja državne imovine
Također, prijedlogom novog zakona lokalna samouprava više neće moći mijenjati prostorne planove bez suglasnosti Ministarstva državne imovine
Ministarstvo državne imovine će novim zakonom postati i nadležno za turističke kampove, neovisno nalazili se oni u građevinskoj zoni ili na poljoprivrednom zemljištu.
>>>G. Marić: Koncesijom državne imovine proračun bi se mogao napuniti dodatnom milijardom kuna
Predviđeno je i da Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) ima sedam članova te ga čine ministar nadležan za državnu imovinu, koji bi bio i predsjednik Upravnog vijeća, i predstavnici još šest ministarstva - financija, gospodarstva, turizama, poljoprivrede, mora, prometa i infrastrukture te zaštite okoliša i energetike. Dosad su ga činili državni tajnici.
>>>CERP utvrdio početne cijene, uvjete za privatizaciju tri hotelske kuće
Prijedlogom novog zakona predviđeno je i da u radu Upravnog vijeća CERP-a sudjeluju i predstavnici sindikata i poslodavaca, ali bez prava odlučivanja.