Samo prošle godine poslodavci su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražili 181 radnika, po zanimanju dadilja. Tijekom prvog mjeseca ove godine, čak 28 dadilja našlo je svojeg poslodavca. Podaci su to HZZ-a koji govore kako je zanimanje dadilja itekako deficitarno. Međutim, postoji problem. Iako privatan sektor prepoznaje ovu vrstu djelatnosti, dadilje koje su prošle obuku u sustavima veleučilišta, vrtići u državnom vlasništvu - ne zapošljavaju.
Brojke ukazuju na potrebu, dadilje su traženo zanimanje. Osim što lako pronalaze zaposlenje, te osobe, uglavnom žene, po završetku obuke otvaraju vlastite obrte te vrlo brzo ulaze u svijet rada.
- Tijekom siječnja 2017. iz evidencije Zavoda izašlo je na temelju zapošljavanja i drugih poslovnih aktivnosti 16 osoba sa zanimanjem dadilja, od toga 7 na temelju radnog odnosa i 9 na temelju drugih poslovnih aktivnosti. U 2016. godini ukupno je 240 osoba sa zanimanjem dadilja izašlo iz evidencije zaposlenih na temelju zapošljavanja i drugih poslovnih aktivnosti, od toga 227 na temelju radnog odnosa i 13 na temelju drugih poslovnih aktivnosti - priopćio je Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Interes za prekvalifikaciju ne jenjava
Programi za osposobljavanje dadilja sastoje se od 400 sati od čega je 250 sati teorijske, a 150 praktične nastave, provode ih veleučilišta, a prvi puta su od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja pokrenuti još 2013. godine. Interes za prekvalifikaciju u zanimanje dadilje, zbog velike potražnje na tržištu rada do danas ne jenjava, o čemu svjedoče i rezultati koje kroz ovaj program bilježi POU Petar Zrinski.
- Do sada je u POU Petar Zrinski osposobljavanje za dadilje završilo 40 osoba. Imamo idealne grupe između 12 i 16 polaznika obično dva puta godišnje. Za dadilju se obrazuju žene svih životnih dobi, a nerijetko kod nas osposobljavanje pohađaju i muškarci. Ove godine grupu čini13 polaznika. Program provodimo od 2014. godine i trenutno ga pohađa 5. generacija polaznika - kaže glasnogovornica POU Petar Zrinski, Vanja Žižić.
Osim literature, polaznici su obvezni odraditi i praktični dio nastave. Praksa se, u slučaju ovog pučkog otvorenog učilišta, odvija i u obrtima dadilja koje su i same nekoć bile polaznice.
- Trenutno imamo 11 sklopljenih ugovore za provođenje prakse. Ove godine taj broj ćemo proširiti na 30-tak obrta. Naši polaznici mogu odraditi praktičnu nastavu i u Caritasovim domovima za djecu bez odgovarajuće skrbi. Po završetku osposobljavanja polaznici dobivaju Uvjerenje o osposobljavanju za poslove dadilje - pojašnjava kako stvari funkcioniraju, Žižić. POU Zrinski surađuje i sa Hrvatskom udrugom dadilja, pa se polaznike potiče da sami registriraju obrt. Sve to kako bi došli do posla koji bi im osigurao egzistenciju.
- Na temelju naših podataka 10 naših polaznika je otvorilo svoje obrte, najmanje još 20 polaznica radi kao druga dadilja u obrtu ili kao privatna dadilja u domu roditelja. Još desetak njih je u pripremama za pokretanje obrta - otkriva Žužić i dodaje kako se dadilje, na taj način, vrlo brzo zapošljavaju. Međutim, iako je program obuke iniciralo Ministarstva, dadilje koje su ga završile ne mogu raditi u vrtićima. Poslove odgoja djece država, naime, povjerava samo visokoobrazovanim odgojiteljima.
- U ustanovama poput vrtića, sa djecom ne mogu raditi osobe koje nemaju visoku stručnu spremu. Tako je propisano zakonom. Jedina iznimka, koju ja poznajem, je jedan privatan vrtić u Samoboru. Tamo se Grad složio sa vrtićem i odobrio da dadilje rade kao pomoćno osoblje. Dakle, te dadilje ne sudjeluju u odgoju djece i mogu raditi samo 4 sata dnevno - pojašnjava predsjednica Udruge hrvatskih dadilja, Vesnica Rušić.
Zakono o predškolskom odgoju i obrazovanju
U Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike kažu kako se dadilje mogu stručno usavršavati, međutim prednost pri zapošljavanju u državne vrtiće daje se osobama koje su završile studij predškolskog odgoja. Ta diploma daje im mogućnost da rade i kao dadilje, a mogu biti zaposlene u dječjem vrtiću i kao odgojiteljice.
- Temeljem navedenog jasno je da osobe koje nisu završile studij predškolskog odgoja ne ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju vezano za odgovarajuću vrstu i opseg obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci te se iz tog razloga ne mogu zaposliti u dječjem vrtiću kao odgojiteljice - kažu u ministarstvu.
U Hrvatskoj tako imamo situaciju da, kroz 50-ak obrta, dadilje srednje stručne spreme, "odgajaju" djecu, ali za državne vrtiće nisu dovoljno kvalificirane. Tako ostaje nejasno kako je moguće da djecu u Hrvatskoj, u vlastitim prostorima dadilje mogu čuvati (pa valjda onda i odgajati), a u državnim vrtićima te iste dadilje - nisu poželjne.