Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU-u u prosincu su pale, a Hrvatska je popratila taj trend, pokazali su podaci Eurostata.
U eurozoni proizvođačke cijene industrijskih proizvoda pale su u prosincu za 0,8 posto u odnosu na studeni kada su pale za 0,3 posto. U EU-u su smanjene za 0,9 posto prema mjesecu ranije kada su pale za također 0,3 posto.
Najviše su se smanjile proizvođače cijene u energetskom sektoru za 2,3 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU-u. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji eurozone kliznule su tek 0,1 posto u eurozoni, dok je u EU-u taj pad bio 0,2 posto.
Najveći pad u Irskoj
Najizrazitiji pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini bilježila je u prosincu Irska, od 12 posto. Slijede Nizozemska i Estonija gdje su smanjene za 1,8 odnosno 1,4 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene u prosincu bile manje za 0,6 posto u odnosu na studeni kada su pak neznatno porasle, za 0,1 posto.
Najviše su pak poskupjeli proizvodi u Grčkoj, za 1,0 posto. Slijedi Belgija s rastom od 0,5 posto te Cipar i Luxembourg u kojem su porasle za po 0,3 posto.
I dalje dvoznamenkasti pad na godišnjoj razini
Na godišnjoj razini su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu pale za 10,6 posto u eurozoni i za 10 posto u EU-u. U studenom su smanjene za 3,2 odnosno 2,1 posto.
Daleko najveći pad i na godišnjoj razini zabilježen je u prosincu u energetskom sektoru, za 27,5 posto u eurozoni i za 25,6 posto u EU-u. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda pale su na oba područja treći uzastopni mjesec, za 0,4 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU-u.
U Irskoj najveći pad
Najviše su u prosincu na godišnjoj razini pale proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Irskoj, za 43,5 posto. Slijede Italija i Bugarska, s padom cijena od 20,5 odnosno 19,8 posto.
Hrvatska je pak bilježila rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda od 0,6 posto. U studenom je bilježila pad od 1,4 posto.
Najviše su poskupjeli proizvodi u Luxembourgu, za 20,2 posto. Slijede Slovačka i Slovenija s rastom od 13,3 odnosno 2,0 posto.