U Hrvatskim tvrtkama radi 14.901 prokurist. To je, najjednostavnije rečeno, poželjna pozicija. Prokurist ima sve ovlasti člana uprave, a nikakvu odgovornost. Želi li vlasnik tvrtke i ujedno njezin direktor i nakon umirovljenja ostati aktivan, najbolje je da postane prokurist jer mu mirovina neće biti uskraćena, a dobivat će i neku naknadu. Ipak, od početka ove godine zbog novih propisa dio prokurista-umirovljenika odustaje od te funkcije jer im je isplativije da postanu članovi uprava. No nije to jedini razlog da tvrtka imenuje prokuristu. Financijske institucije imenuju ih i zato jer članovi uprava trebaju dobiti suglasnost regulatora, dok se prokura može dodijeliti i bez suglasnosti Hanfe ili HNB-a.
Također, u nekim se tvrtkama svjesno izbjegava imenovati osobe za članove uprave te ih se imenuje za prokuriste. Naime, imenovanjem za člana uprave ta bi osoba imala i odgovornost za eventualne prekršaje, dok prokurist nema odgovornost. Prokura je pogodna i za tvrtke u stranom vlasništvu čiji su članovi uprave stranci, pa je angažman domaćeg menadžera (koji poznaje tržište) kao prokurista razuman potez, a da ga se pri tom ne optereti i njegovom odgovornošću.
U nastavku donosimo kratki vodič kroz prokuru.
Tko je prokurist i tko ga ovlašćuje
- prokuru može dati samo uprava (ili direktor) tvrtke i trgovac pojedinac kao fizička osoba, a obrtnik ne može dati drugome prokuru
- prokurist može biti samo fizička osoba koja je obvezna potpisivati tvrtku tako da ispod nje potpiše svoje ime s dodatkom iz kojeg se vidi da je riječ o prokuri (p.p. = per procura)
- koliku će moć imati prokurist uglavnom ovisi o njegovom odnosu s vlasnikom, a ne o odnosu s upravom
- Što prokurist radi i za što je odgovoran
- sklapa ugovore i druge poslove ispred tvrtke, zastupa je i odgovara upravi, NO-u i skupštini
- sudjeluje u formuliranju strateških ciljeva i poslovnih planova tvrtke
- koordinira aktivnosti s nižim menadžmentom
- nadzire poslovanje i aktivnosti unutar tvrtke
- odgovara za zakonitost poslovanja tvrtke
Ograničenja za prokuriste
- ne smije prodati ni opteretiti nekretninu, osim ako dobije specijalnu punomoć
- ne smije davati izjave i poduzimati radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva, osim ako dobije specijalnu punomoć
- ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama pa čak i kada dobije specijalnu punomoć
- interna ograničenja
Najčešći razlozi za dodjelu prokure
- u stranim tvrtkama kada je predsjednik uprave (i članovi uprave) stranac, a za prokurista se postavlja domaći menadžer
- u financijskim tvrtkama (bankama, osiguravajućim kućama, faktorinškim tvrtkama…), čije poslovanje nadziru HNB ili Hanfa, prokurista se imenuje ako on ne može dobiti licenciju od tih nadzornih institucija
- kada se želi izbjeći odgovornost koju ima član uprave zbog eventualnih prekršaja
- kada dotadašnji predsjednik ili član uprave (koji je najčešće i vlasnik tvrtke) odlazi u mirovinu, no ostaje u tvrtki da bi nadzirao posao
- kada se angažira stručnjaka za određeno područje koji ima poslovne obveze u drugim tvrtkama ili je umirovljenik pa ne može ili ne želi napustiti već aktivni angažman ili status umirovljenika
- kada tvrtka želi najprije provjeriti menadžerske kvalitete, može nekoga imenovati za prokurista, a kasnije ga postaviti za predsjednika ili člana uprave
- kada je tvrtka podijeljena u nekoliko segmenata poslovanja, pa se za svaki segment imenuje prokurist, ali u tim slučajevima najčešće odluke donose zajedno s upravom
Prednosti prokure
- skraćena procedura donošenja odluka
- prokurist nije opterećen svojom odgovornošću ako pogriješi
- pruža mogućnost starim članovima uprave da ostanu aktivni
- omogućuje mladim menadžerima da uče posao
Nedostatak prokure
- zloupotreba položaja u odnosu na upravu pozivajući se na autoritet vlasnika
Cijelo istraživanje o prokuri i statusu prokurista možete pročitati od četvrtka u tiskanom izdanju Lidera, a već od srijede poslijepodne u digitalnom izdanju