[embed]https://www.youtube.com/watch?v=UeZtlFeEcNg[/embed]
Ukrajina je u petak otvorila svoju prvu solarnu centralu i to u visoko radioaktivnoj zoni Černobila, poprištu najgore nuklearne katastrofe u povijesti koja se dogodila prije tri desetljeća, piše Gizmodo.
>>>Nuklearna katastrofa kao mamac za turiste: Černobil privlači sve više stranaca
Nova centrala broji oko 3800 fotovoltažnih ploča postavljenih na površini od 1,6 hektara i oko 100 metara od eksplodiranog reaktora okovanog betonsko-čeličnom neprobojnom kupolom, tzv. sarkofagom.
Novi sarkofag, postavljen 2016., težak je 36.000 tona, širine 275 metara i visine od 110 metara i trebao bi spriječiti daljnje curenje radioaktivnog materijala. Cijeli projekt koštao je milijun eura, piše VOA, a očekivani životni vijek mu je 100 godina. Viši je od njujorškog Kipa slobode i triput teži od Eiffelovog tornja u Parizu. Površina mu je kao dva nogometna igrališta.
Solarno postrojenje, koje će proizvoditi električnu energiju za oko 2000 stanova, izgrađeno je u kontaminiranom području koje je i dalje uvelike nenaseljeno, a posjetitelje prate vodiči s mjeračima radioaktivnosti.
[embed]https://twitter.com/AFP/status/1048255746834456577[/embed]
"Danas spajamo centralu na ukrajinsku električnu mrežu", kazao je Evhen Variagin, direktor ukrajinsko-njemačke tvrtke Solar Tchernobyl koja stoji iza tog projekta. U njega je ta kompanija uložila milijun eura.
Iako se radi o centrali snage jednog megawata, do kraja 2019. bi trebala doseći snagu od 100 megawata.
"Ne radi se samo o jednoj maloj solarnoj centrali. Ne smijemo podcijeniti simboliku ovog projekta", kazao je Variagin.
Nakon što je Rusija prekinula isporuke plina, Ukrajina pokušava razviti vlastitu proizvodnju energenata, a ulaganja u obnovljive izvore energije su naglo skočila. Između siječnja i rujna, ukrajinska električna mreža postala je bogatija za oko 500 MW, dvostruko više nego u cijeloj 2017.
>>>‘Černobil na ledu’: Ruska plutajuća nuklearka plovi prema Murmansku
U Černobilu je 26. travnja 1986. eksplodirao reaktor 4 atomske centrale i radioaktivnom prašinom zagadio do tri četvrtine Europe. Posljednji reaktor u Černobilu ugašen je 2000. godine.
Ubrzo nakon nesreće preminulo je preko 30 ljudi, radnika atomske centrale i vatrogasaca, uglavnom od akutne radijacijske bolesti. Na tisuće ih je umrlo u razdoblju nakon katastrofe, uglavnom od bolesti povezanih s radijacijom.
Znanstvenici smatraju da u kontaminiranoj zoni ljudi neće moći živjeti narednih više od 20.000 godina, ali ukrajinske vlasti smatraju da je "mudra industrijska eksploatacija moguća".