Puhovski smatra da je jedan od razloga ovogodišnjeg uspjeha što se festival održao u novouređenom prostoru Kaptol Boutique Cinema koji je, napominje, bolje distribuirao publiku tijekom dana pa su projekcije bile pune već od popodnevnih sati. - Do kraja dana 80 do stotinjak gledatelja punilo je dvorane, što ide prema konačnoj brojci koja će, vjerujem, biti vrlo impresivna, dodao je.
Filmova je bilo manje nego prošlih godina, oko 120, no, na toliko se žele zadržati i ubuduće. - Važniji su kvaliteta i gledatelji, pazimo što radimo i imamo strategiju koja se pokazuje dobrom,a to je prije svega kvalitetan i interesantan dokumentarni film koji se, u devedeset posto slučajeva, drugdje ne može vidjeti, čak niti na specijaliziranim televizijskim kanalima, rekao je.
Važna je diskusija
Puhovski kaže kako je i dalje najvažniji dio festivala diskusija u kojoj se nakon projekcija gledatelji zadržavaju. - Ne damo se impresionirati crvenim tepisima, starletama i stranicama u glossy magazinima, važan nam je radni dio gdje se razgovara o filmovima i razvijaju nove ideje, istaknuo je.
Osim u užem krugu profesionalaca i zagriženih ljubitelja dokumentaraca, većinu posjetitelja na odabir filma potakne njegova tema. - Na festivalima igranog filma rijetko ćete čuti da se po izlasku iz kina govori o temi, to nije u njegovoj prirodi, no ovdje je riječ upravo o tome, otvaramo prozor u svijet koji ljude zanima, ustvrdio je. Stoga se, kaže Puhovski, ZagrebDox tijekom cijele godine trudi nabaviti najbolje od aktualne svjetske dokumentarne produkcije.
Međuodnos festivala i hrvatskog filma
Osobito mu je važan međuodnos hrvatskog filma i festivala koji se postupno razvijao. - Na početku smo bili dočekani s malim zazorom, govorili su da nam ne treba takav festival, da već imamo Dane hrvatskog filma, no tijekom godina gradili smo odnos na nekoliko razina, od podupiranja projekata i pitching foruma do razgovora s publikom, napomenuo je.
- Hrvatski filmovi uvijek su puni i postaju jaki, a bitno je i da se autori susreću s nizom estetika, postupaka i tema koje nisu bile tradicionalno zastupljene u hrvatskom dokumentarizmu, jakom, ali dosta klasično etnološki i antropološki baziranim na promatračkom klasičnom dokumentarcu, dodao je.
Konačni broj gledatelja još se ne zna, no organizatori očekuju dobar rezultat koji je nagovijestio i sam početak festivala. Već prvi dan festivala, u ponedjeljak, ostvarena je rekordna posjećenost u odnosu na prethodna izdanja - bilo je više od 2600 posjetitelja, što je 500 više nego u prošloj godini, odnosno tisuću više nego u 2015.
Nagrađeni filmovi za posljednji dan festivala
Natjecateljski dio festivala zatvoren je u subotu dodjelom nagrada, no filmovi se prikazuju i u nedjelju u programu ‘Best of Fest‘, koji donosi nagrađene filmove u svim kategorijama. Među ostalim, prikazat će se dobitnici Velikih pečata u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji - filmovi Zasljepljujuća svjetlost sutona gruzijske redateljice Salome Jashi i Dubina dva srpskog redatelja Ognjena Glavonića.
Uz pobjedničke filmove na dodatnim projekcijama prikazat će se filmovi iz različitih programa ovogodišnjeg izdanja - iz regionalne konkurencije to je Četiri pasoša Mihajla Jevtića, iz Teen Doxa Uzdanica Antona Mezulića, a iz Kontroverznog Doxa film Neželjena baština Irene Škorić. Iz programa Glazbeni globus prikazat će se filmovi Što bi Beethoven učinio? Jonathana Keijsera i Mr Gaga Tomera Heymanna, iz Biografskog Doxa Marina Abramović i Brazil Marca Del Fiola te Njemački život Christiana Kroenesa, Floriana Weigensamera, Rolanda Schrotthofera i Olafa S. Muellera.
