Kruzing turizam - kružna putovanja putničkim brodovima, uz jahting turizam čini ponudu nautičkog turizma, a odnosi se na turističku plovidbu većim i velikim plovilima s profesionalnom posadom i unaprijed utvrđenim vremenskim i zemljopisnim planom putovanja. Predstavlja jedan od najbrže rastućih oblika turističke potražnje u svijetu, koji je od svojih začetaka dugo bio namijenjen izrazito uskom segmentu najbogatijih turista. S vremenom je kruzing turizam postajao sve dostupniji širokom turističkom tržištu, da bi danas poprimio obilježja masovnosti.
Predmet je mnogih stručnih i znanstvenih istraživanja, a od rujna 2016. godine u žarištu je interesa projekta SIROCCO (Održivi međuregionalni obalni i kruzing turizam kroz suradnju i zajedničko planiranje), sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Programa transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020. Projekt je usmjeren na istraživanje potencijala i učinaka (gospodarskih, društvenih, okolišnih i kulturnih) mediteranskog kruzing turizma, kao i na izradu preporuka potrebnih za njegov održivi razvoj.
>>>Jadran će ove godine posjetiti još više kruzera
Vodeći partner za provedbu projekta na području Republike Hrvatske je Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije. Osim hrvatske luke Split, u projekt su uključene i odabrane luke Italije, Španjolske, Grčke i Cipra. Projektne aktivnosti rezultirale su izradom analize strateškog i zakonodavnog okvira kruzing turizma svih MED regija, analize stanja te lokalnih vrijednosnih lanaca kruzing turizma, a u tijeku je aktivnost izrade Akcijskih planova svakog pojedinog vrijednosnog lanca kruzing turizma, s programom mjera i prioriteta za njegov budući održivi razvoj.
Vodeći Dubrovnik
Promatrajući stanje kruzing turizma na razini Republike Hrvatske od 2009. do 2017. godine, broj putnika rastao je do 2014. godine, kada dolazi do njegova pada. Sljedeće dvije godine nastupa ponovni rast, da bi 2017. godine taj broj ponovno pao za 13,3% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno po prvi put na manje od milijun dolazaka u promatranom periodu od osam godina.
Prema broju uplova kruzera u hrvatske luke, vodeća je luka Dubrovnik, potom ona u Splitu, a zatim luke Korčula, Hvar, Zadar i Šibenik. Kruzing turizam u Hrvatskoj bilježi izrazite sezonske oscilacije broja putnika, u rasponu od 309 u siječnju 2017. godine, do čak 150.217 putnika u srpnju iste godine. Gledajući po županijama, najveći udio uplovljavanja kruzera otpada na Dubrovačko-neretvansku (63,5%) i Splitsko-dalmatinsku županiju (18,8%), koje zajedno čine 83% svih uplova kruzera u Hrvatsku.
>>>Prvi ovogodišnji kruzer uplovio u Split
U luci Split je broj putnika s kruzera od 2002. do 2012. godine bilježio stalne stope raste. Prvi pad broja putnika zbio se 2013. godine, a nastavio se i sljedeće, 2014. godine. Nakon toga je rastao, da bi u prvih deset mjeseci 2017. godine ponovno pao u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Prema zemlji porijekla putnika, najviše ih je bilo iz Ujedinjenog kraljevstva, Italije, SAD-a, Španjolske, Francuske i Njemačke, a prema dobnoj strukturi njih skoro 60% bilo je starosti između 18 i 65 godina. Do mjeseca studenog 2017. godine, u luci Split zabilježeno je 211 uplova kruzera. Ukupan broj putnika u tranzitu iznosio je 202.203, a prosječno vrijeme stajanja kruzera u luci Split bilo je 17 sati i 31 minuta.
Koliko potroše putnici
Istraživanja potrošnje putnika s kruzera nisu provođena za luku Split od 2006. godine, kada je istraživanje o stavovima i potrošnji putnika i članova posade na brodskim kružnim putovanjima u Hrvatskoj proveo Institut za turizam. Prema njegovim rezultatima, prosječna dnevna potrošnja ostvarena u Splitu iznosila je 71 euro, u Zadru 82 eura, Dubrovniku 37 eura te Korčuli 34 eura.
Od rujna 2016. kruzing turizam u žarištu je interesa projekta SIROCCO, sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a usmjeren je na istraživanje potencijala i učinaka mediteranskog kruzing turizma, kao i na izradu preporuka potrebnih za njegov održivi razvoj
Spomenuta analiza vrijednosnog lanca kruzing turizma luke Split izrađena je temeljem anketiranja i obrade prikupljenih anketnih upitnika, prilagođenih svakom od 14 ispitanika/dionika vrijednosnog lanca kruzing turizma iz sektora lučke uprave, pomorskog peljarenja, službe za sigurnost plovidbe, lučkog agenta, gospodarenja otpadom, lokalne i regionalne razine vlasti, regionalne turističke zajednice, gospodarske komore, organizatora izleta te kruzerskih brodskih linija.
Anketni upitnik sastojao se od pet dijelova: općih informacija, analize pozitivnih i negativnih ekonomskih, okolišnih i društvenih pokazatelja te pokazatelja kulturne baštine koje generira industrija kruzing turizma na području luke i grada Splita, a rezultati obrade prikupljenih podataka zajedno s prijedlogom Akcijskog plana bit će predstavljeni na drugom okruglom stolu lokalne radne skupine projekta SIROCCO, planiranom krajem mjeseca svibnja 2018. godine.
Koliko zarade tvrtke
Obradom prikupljenih anketnih upitnika utvrđeno je kako najveći broj, odnosno više od polovine dionika posluje na nacionalnoj razini, a osim poslovanja u Splitu, dionici su naveli poslovanje u gradovima Rijeci, Zadru, Šibeniku, Pločama, Dubrovniku, Trogiru, Omišu, Solinu, Hvaru, Biogradu i Visu. Institucije/tvrtke dionika najvećim dijelom su osnovane u periodima od 1941. do 1960. godine, od 1991. do 2010. te nakon 2011. godine. Najznačajni rezultati analize ekonomskih pokazatelja pokazali su kako preko 77% ispitanika ima raspon rasta bruto marže za 2016. godinu od 0% do 5%, preko 50% ispitanika nudi 7 i više proizvoda na tržištu te ima raspon troškova poslovanja koji odlazi lokalnim tvrtkama iznad 30%.
Preko 69% ispitanika ima udio od 50% izravno zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih pripadajuće djelatnosti na lokalnoj razini, a u posljednje tri promatrane godine skoro 60% ispitanika nije zaposlilo nijednog novog zaposlenika, dok je najveći zabilježeni broj novozaposlenih po ispitaniku u posljednje tri godine bio 4.
>>>Kruzera na Jadranu 16,3 posto manje nego lani
Prvi okrugli stol lokalne radne skupine projekta SIROCCO održan je 27. studenog 2017. godine, na kojem su sudionici upoznati s konceptom i budućim aktivnostima izrade vrijednosnog lanca kruzing turizma luke Split.
Provedenom analizom okolišnih pokazatelja izvršena je procjena utjecaja djelatnosti vrijednosnog lanca kruzing turizma na okoliš, kojom je utvrđeno do luka Split ne raspolaže postrojenjima za prihvat otpada s kruzera niti obalnom električnom energijom za opskrbu brodova. Preko 75% ispitanika je najvažnijim okolišnim pokazateljem označilo udio proizvedenog brodskog otpada recikliranog u luci, dok ih je više od 60% nevažnim označilo udio elektrifikacije lučkih subjekata iz obnovljivih izvora energije luke Split, udio električne energije u destinaciji dobivene iz obnovljivih izvora energije te udio električnog javnog prijevoza i izletničkih autobusa.
Splićani neutralni
Što se tiče analize promatranih društvenih pokazatelja i pokazatelja kulturne baštine, blizu 36% ispitanika je procijenilo kako stanovnici grada Splita nisu niti zadovoljni niti nezadovoljni djelatnošću kruzing turizma. Što se tiče potreba i prilagođenosti potrebama putnika s invaliditetom i posebnim potrebama, najveći broj ispitanika razinu dostupnosti javnog prijevoza i pristupačnosti lučke infrastrukture te izletničkih mjesta smatra vrlo dobrom i optimalnom te izrazito važnom.
>>>Putnici s kruzera u Rijeci troše 11 eura manje nego u ostalim hrvatskim lukama
Broj lokalnih kulturnih događaja potaknutnih kruzing turizmom ocijenjen je kao oskudan, što upućuje na činjenicu da kruzing turizam ne potiče razvoj lokalnih kulturnih događaja. Uz navedene pokazatelje koji su potvrdili izrazito visoku važnost, neki drugi su ukazali na njihovu nisku razinu važnosti, što se posebice odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u luci i gradu te na električni javni i izletnički prijevoz.
Iz navedenog se može zaključiti da pojedini dionici u dijelovima svojeg poslovanja uopće ne podliježu utjecaju kruzing turizma i njegovih aktivnosti, ili je taj utjecaj izrazito nizak u odnosu na djelatnost koju obavljaju u vrijednosnom lancu kruzing turizma. Na kraju treba naglasiti kako će se daljnjim koracima i aktivnostima projekta SIROCCO, a posebice izradom Akcijskog plana vrijednosnog lanca kruzing turizma luke Split, izraditi programi mjera, ciljevi i aktivnosti, što bi trebalo voditi prema sinergiji djelovanja svih dionika vrijednosnog lanca kruzing turizma i daljnjem održivom razvoju ovog oblika turizma na području grada Splita.