Znanstvenici sa Stanforda nedavno su proveli uspješno istraživanje o liječenju raka cjepivom u kojemu je 97 posto miševa uspješno izliječeno, a sada traže ljudske volontere za novo najsuvremenije medicinsko istraživanje, javlja SFGATE.
Studija je dio vala istraživanja imunoterapije, vrste liječenja koja se bori protiv raka tako da imunološki sustav oboljelog napadne stanice tumora. Novi tretman nije cjepivo u pravom smislu koje stvara trajan imunitet, no sličnost je u tome što se injekcijom u tijelo oboljelog unose imunološki stimulatori koji aktiviraju T stanice imunološkog sustava kako bi se tumor uklonio kroz tijelo. Svaki pacijent bit će izložen niskoj dozi zračenja, te će primiti dvije injekcija, a prednost je u tome što nema potrebe za kemoterapijom.
>>>Stanford testira zapanjujuće uspješno ‘cjepivo’ protiv tumora
No, tretman ne djeluje na sve vrste raka, jer imunološki sustav drugačije utječe na različite tipove tumora. Sredstvo će se, za sada, testirati samo na oboljelima od limfoma niskog stupnja, a do kraja godine bit će obavljena dva testiranja na ukupno 35 oboljelih. Dva lijeka koja će koristiti za testiranje napravile su dvije različite farmaceutske kuće, a dokazano su sigurni za ljude.
Za sad zabilježene nuspojave su groznica i bol na mjestu uboda, a ako Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) da svoju konačnu suglasnost, lijek će ući u uporabu kroz godinu, dvije. Unatoč što je ovakav pristup liječenju raka jedinstven, već postoji lijek za melanom u obliku injekcija.
Genetički inženjering
Prošle godine FDA je odobrila vrstu stanične terapije za neke vrste leukemije i limfoma poznatu kao CAR-T, kod koje se imune stanice uklanjaju iz tijela pacijenta, te se genetičkim injženjerstvom ponovno unose u tijelo kako bi napale tumorske stanice. Terapija se koristi kao treća opcija za liječenje limfoma i leukemije kod pacijenata kojima nisu pomogli standardni tretmani poput kemoterapije.
>>>Genetičko inženjerstvo: Znanstvenici prvi put ‘reprogramirali’ DNK unutar ljudskog tijela
Problem leži u tome što je takva terapija radno intenzivna i vrlo skupa, sami lijekovi koštaju pola milijuna dolara, no podigla je stopu preživljavanja koja je prije iznosila 10 do 15 posto na više od 60 posto.
Drugi problem je niz nuspojava kao što su groznica, bunilo, zatajenje organa i trajni gubitak B stanica koje su odgovorne za proizvodnju antitijela.
Jedan segment koji zathjeva daljnja istraživanja, a ujedno je i uvjet za napredak novih generacija imunoterapije, je otkrivanje utjecaja ‘toplih‘ i ‘hladnih‘ tumora na imunološki sustav.
>>>Lijek Keytruda uskoro bi mogao istrijebiti rak
Istraživanja su pokazala da imunološki sustav ne može otkriti hladan tumor koji se često povezuje s rakom debelog crijeva, za razliku od ‘toplih‘ tumora koje relativno jednostavno detektira, a ponekad se radi o kombinaciji toplih i hladnih tumora. Glavno pitanje je može li se hladni tumor pretvoriti u vrući tako da imunološki sustav ga najprije prepozna, a zatim uništi.