Proždrljive štetočine mutirale u njemačkom akvariju koje marširaju diljem svijeta i nemaju potrebu za seksualnom reprodukcijom zvuče kao znanstvena fantastika. Međutim, genetskom studijom otkriveno je da rastući broj jedinki ženske vojske riječnog raka potječe od jedinki koje se produciraju bez mužjaka, piše Guardian.
Klonovi slatkovodnih rakova smatraju se invazivnom vrstom koja prijeti endemskim divljim vrstama, no istovremeno pomaže znanstvenicima u razumijevanju širenja tumorskih stanica.
Istraživači su bili iznenađeni reproduktivnim uspjehom i izvanrednom prilagodljivošću mramornih rakova, genetski identičnim divljim rakovima koji obitavaju u različitim staništima, a proširili su se po cijelom svijetu od Madagaskara i Japana do Švedske, Njemačke, pa čak i Hrvatske.
>>>Stanford testira zapanjujuće uspješno ‘cjepivo’ protiv tumora
Prvo stanište ove vrste bilo je u njemačkom akvariju, međutim 1995. godine zbog nesreće su dospjeli u divljinu i proširili se diljem svijeta.
Ovaj svejed koji uništava ekosustave obitava u svim slatkovodnim područjima, te predstavlja veliku opasnost za ostale vrste rakova. Prema mišljenju znanstvenika, mramorni rak bi mogao uništiti sedam izvornih vrsta rakova.
Znanstvenici iz njemačkog Centra za istraživanje raka koristili su genomsko sekvenciranje i komparativne studije provedene nad pojedinim životinjama koji dokazuju da su svi ženski potomci mramornog raka genetski identični.
U drugom dijelu studije ispitano je koliko se učinkovito rak može u divljini razmnožavati partenogenezom, što je prirodni oblik aseksualne reprodukcije.
>>>Po stopi preživljavanja karcinoma Hrvatska na začelju EU
Znanstvenici se nadaju da će prilagodljivost invazivnog riječnog raka razjasniti kako se stanice tumora prilagođavaju svojoj okolini razvijajući otpornost na lijekove. Epigenski mehanizmi djeluju kao prekidači koji mogu uključiti ili isključiti gene što omogućava i rakovima i tumorskim stanicama da se prilagode raznim staništima.