Sto osamdeset pet tisuća eura za most preko vrlo prometne autoceste vjerojatno na prvu zvuči kao mala cijena za sigurnost ljudi, no kad se taj iznos uloži u seksualni život vjeverica pa zatim utvrdi da uopće nisu toliko ‘napaljene‘, stvar poprima malo drukčiji dojam.
Vlast u Den Haagu, naime, pretprošle je godine potrošila toliki iznos kako bi se vjeverice s jedne strane autoceste razmnožavale s vjevericama s druge strane, sve u svrhu izbjegavanja vjeveričjeg incesta. Ulaganje je na kraju dospjelo u svjetske medije iz očitih razloga. Suprotno uvriježenomu mišljenju Hrvata, koji vole oduševljeno upirati prstom u razvijene zemlje kao primjer odgovornog trošenja novca poreznih obveznika, suludog razbacivanja javnog novca u bogatim zemljama ima napretek i nerijetko nadmašuje hrvatske uspjehe u toj disciplini.
[caption id="attachment_347745" align="aligncenter" width="750"]
Most za vjeverice, 185 tisuća eura, Nizozemska[/caption]
Da stvar bude gora, objasnio je lokalnom radiju CBC-ju vijećnik Arjen Dubbelaar, samo je pet vjeverica u četiri godine iskoristilo to skupo seksualno pomagalo, što znači, nizozemski je precizno izračunao, da je vjeveričji Pelješac državu stajao 44 tisuće dolara po vjeverici. Točnije, u prve dvije godine od otvorenja nijedna vjeverica nije iskoristila tu pogodnost, 2014. to su učinile tri, a sljedeće godine dvije.
‘Clarksonovi‘ kružni tokovi
- Netko je odlučio potrošiti hrpetinu novca na gradnju toga futurističkog mosta. Na kraju ga vjeverice uopće nisu upotrebljavale, lamentirao je Dubbelaar i dodao da bi bilo jeftinije svaku vjevericu pojedinačno prevesti taksijem na drugu stranu.
Da ne bi sve stalo samo na kritiziranju lokalne vlasti, vijećnik je ponudio i vlastito rješenje.
- Da objesite uže iznad ceste, riješili biste stvar s nekoliko stotina eura.
>>>Otvorena Crna knjiga: Od danas i sami možete prijaviti neracionalno trošenje javnog novca
Iste te godine legendarni voditelj Jeremy Clarkson upozorio je u jednoj epizodi ‘Grand Toura‘ na nevjerojatnu cijenu od devet milijuna funti za dva kružna toka na oksfordskoj obilaznici.
- U protekle dvije godine radili su na neznatnom suženju dvaju kružnih tokova i postavljanju nekoliko semafora. Znate li koliki je bio proračun za to? Devet milijuna funti, objasnio je Clarkson.
Službeno, radovi o kojima je govorio zločesti dečko britanske televizije uključivali su nove semafore povezane sa središnjim centrom za reguliranje prometa, proširenje pristupnih cesta, trake za pješake i bicikle, nova ograničenja brzina te ponovno asfaltiranje. Sudeći prema diskusijama na internetu, stanovnici i dalje nisu uvjereni ni u potrebu dvogodišnjeg trajanja radova ni u iznos od devet milijuna funti za ono što je, na kraju krajeva, ipak prilagodba dvaju kružnih tokova.
Garaža duhova
Vjerojatno će Hrvati najteže probaviti primjere njemačke rasipnosti s obzirom na svoju vjeru u njemačku financijsku razboritost. Deutsche Welle izdvojio je prošle godine svoje favorite među kojima se zasigurno ističe 77 tisuća eura vrijedan metalni okvir bez stakla postavljen oko umirućeg stabla limete.
[caption id="attachment_347793" align="aligncenter" width="750"]
OKVIR ZA UMIRUĆE STABLO LIMETE, 77 tisuća eura, Njemačka[/caption]
Vlast u Oberurselu pokraj Frankfurta zaključila je da je stavljanje četiriju šipki oko drveta starog četiristo godina najbolji način za oproštaj nakon svih tih stoljeća radosti. Da i pedantni Nijemci mogu debelo promašiti s procjenom, pokazuje slučaj u Winsenu pokraj Hamburga, gdje su ‘ulupali‘ čak 11 milijuna eura u više-manje potpuno praznu javnu garažu kojoj će k tome morati pokrivati minus još niz godina.
[caption id="attachment_347795" align="aligncenter" width="750"]
PRAZNA JAVNA GARAŽA, 11 milijuna eura, Njemačka[/caption]
Nije najbolje prihvaćena ni odluka vlasti u Brakelu pokraj Paderborna da iznad lokalne baruštine sagradi platformu za 6200 eura kako bi ljudi mogli pristupiti neznatno bliže potočiću nego što bi mogli da jednostavno stoje na nasipu. Ima i mnogo ozbiljnijih primjera iz šparne Njemačke, mnogo bližih navikama rastrošnog i korumpiranog Juga.
[caption id="attachment_347794" align="aligncenter" width="750"]
PLATFORMA ZA GLEDANJE POTOČIĆA, 6200 eura, Njemačka[/caption]
Tako je Köln za 200 milijuna eura dobio stakleni tunel iznad autoceste A1 radi smanjenja buke iako bi obični zid i ograničenja brzine bili jednako djelotvorni, a neusporedivo jeftiniji.
[caption id="attachment_347751" align="aligncenter" width="750"]
NEPOTREBNI STAKLENI TUNEL, 200 milijuna eura, Njemačka[/caption]
To što je 600 kilometara udaljena od mora, nije spriječilo pokrajinu Saarland da utroši između 15 i 20 milijuna eura na ribogojilište morske ribe koje, začudo, nije bilježilo impresivne financijske rezultate u godinama poslije otvorenja.
[caption id="attachment_347752" align="aligncenter" width="750"]
RIBOGOJILIŠTE MORSKE RIBE 600 KM OD MORA, 15 − 20 milijuna eura, Njemačka[/caption]
Posebno toplo oko srca postaje stanovnicima brdovitog Balkana kad čuju da je grad Kiel potrošio svojedobno 13 milijuna eura na plutajuću lučku dizalicu, jedinstvenu na Baltiku, samo da bi je njemačka vojska ubrzo prodala na dražbi nakon što je utvrđeno da nema dovoljno obučenih posada koje bi njome mogle upravljati.
Da nisu ništa manje brižni prema fauni od susjeda Nizozemaca, Nijemci su pokazali gradnjom tunela za žabe ispod prometnica u Stuttgartu. Jedini su problem bile dimenzije tunela – u njega su bez problema mogle stati lisice pa se prolaz ispod ceste pretvorio u klaonicu, odnosno gozbu, ovisno kako se gleda. Cijena tog promašaja, nažalost, nije poznata.
Nova berlinska zgrada opere Unter den Linden pak ušla je u legendu. Otvorena prošle godine, zgrada je na kraju građena četiri godine dulje od planiranog i stajala apsolutno zapanjujućih 400 milijuna eura, dvostruko više od predviđenog proračuna. Akustika je, navodno, malo bolja nego prije.
[caption id="attachment_347753" align="aligncenter" width="750"]
ZGRADA BERLINSKE OPERE, 400 milijuna eura, Njemačka[/caption]
Nije rasipanje novca poreznih obveznika strano ni najvećoj sili svijeta, SAD-u. Nacionalna znanstvena zaklada pljusnula je 412 tisuća dolara za višegodišnju studiju o ledenjacima iz feminističke perspektive, no tituli najbizarnije utrošenog novca te institucije snažno konkurira i stavljanje ribe na vrpcu za trčanje kako bi se proučila brzina mahanja perajama i potreba za kisikom. Ta spoznaja, dobivena u suradnji sa Sveučilištem u Kaliforniji, javnost je stajala 1,5 milijuna dolara.
Inače vrelo krajnje suludih projekata, Zaklada je s Ministarstvom obrane uložila i 460 tisuća dolara na računala koja su ‘pogledala‘ 600 sati televizijskog programa i 400 sati internetskih videa da bi pokušala izraditi algoritam sposoban predvidjeti kad će se likovi zagrliti, poljubiti, rukovati ili si dati ‘high five‘.
Kad tramvaj glumi metro
Među još slučajeva lako razumljivih ljudima ovog podneblja ubraja se i Atlanta čija je gradska vlast dala 47,6 milijuna dolara za uspostavu tramvajske linije identične postojećoj liniji podzemne željeznice. Jednako Hrvati mogu suosjećati s Ministarstvom energetike koje svojim zaposlenicima plaća doškolovanje, pa je tako nekom inženjeru omogućilo 138 tisuća dolara vrijedno obrazovanje nevezano uz njegov posao koje je taj zatim iskoristio za nalaženje boljeg posla.
Za kraj tu je adaptacija Shakespearova ‘Hamleta‘ za psiće koju je s 30 tisuća dolara financirala američka Nacionalna agencija za financiranje umjetnosti (NEA); u njoj su glumili psi, ovce i ljudi, jedino što nije iskorištena nijedna riječ iz originalnog djela barda svjetske književnosti.
[caption id="attachment_347756" align="aligncenter" width="750"]
ADAPTACIJA ‘HAMLETA‘ ZA PSIĆE, 30 tisuća dolara, SAD[/caption]