Na kraju lanjskog prosinca ukupni krediti odobreni stanovništvu od strane kreditnih institucija iznosili su 119 milijardi kuna, što je 0,2 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, ali 1,2 posto ili 1,46 milijardi kuna više na godišnjoj razini, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Udio kunskih plasmana u ukupnim plasmanima stanovništvu nastavio je višegodišnji trend rasta, dosegnuvši krajem prosinca 48 posto dok je krajem 2016. taj udio iznosio 42 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
>>> Pažnja, drastično su postroženi uvjeti za stambene kredite
S druge strane, devizni krediti i oni uz valutnu klauzulu na kraju su prosinca imali udio u ukupnim kreditima stanovništvu od 52 posto, što znači da je nastavljen trend razduživanja stanovništva u tim vrstama kredita, pri čemu se smanjuju valutni rizici zaduženja.
Prema namjeni, najznačajniji udio u kreditima stanovništvu čine stambeni krediti, 44,4 posto, i gotovinski nenamjenski krediti, 36,1 posto, s tim da je iznos stanja stambenih kredita bio za 9,9 milijuna kuna manji u odnosu na studeni, dok je u odnosu na prosinac 2016. zabilježen rast za 327 milijuna kuna.
Godišnji rast iznosa stambenih kredita, ističe se u analizi RBA, prvenstveno je posljedica rasta iznosa kunskih stambenih kredita za 33,8 posto godišnje, dok kunski krediti uz valutnu klauzulu i oni devizni bilježe smanjenje u odnosu na prosinac 2016. - za 7,7, odnosno 32,4 posto.
"Smanjenje kamatnih stopa u prošloj godini na novoodobrene kunske kredite kućanstvima bez valutne klauzule, ali i kamatnih stopa na prvi put ugovorene potrošačke kredite u kunama je, uz isključeni valutni rizik, zasigurno dobar poticaj za rast iznosa kunskih kredita", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.
>>>Štromar: Subvencionirani krediti osigurali povoljnije stanove za više od 2330 obitelji
Gotovinski nenamjenski krediti krajem prosinca iznosili su gotovo 43 milijarde kuna, što je za 44,2 mililijuna kuna manje u odnosu na stanje na kraju studenog, ali 2,2 milijarde kuna više u odnosu na kraj prosinca 2016.
"Iako stanje ukupnih kredita stanovništva od rujna prošle godine bilježi pozitivne godišnje stope rasta, njihov oporavak će u godini pred nama biti skroman. Naime, preduvjet za ulazak u nove financijske obaveze, osobito one dugoročne, mogućnost je njihovog vraćanja, odnosno otplate kredita, pa su kretanja stanja ukupnih kredita stanovništva znatno ovisna o kretanjima na tržištu rada", zaključuje se u analizi RBA.