Iako je Hrvatska sa svakim petim neplaćenim računom ujednačena s prosjekom zapadnoeuropskih dužnika, što se tiče pravodobnih plaćanja iznad je istočnoeuropskog prosjeka, pokazuju rezultati istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj koje je danas na okruglom stolu Naplata potraživanja predstavila Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa. U istraživanje EOS Grupe „European Payment Practices“ 2016. uključeno je nekoliko zemalja, a među njima bila je i Hrvatska gdje je u proljeće provedena telefonska anketa u trajanju od 15 minuta na uzorku od 200 kompanija iz sektora trgovine, industrije i usluga.
U sektoru usluga, navike plaćanja su nešto lošije, tako da je svaki četvrti račun neplaćan ili se kasni s njegovom uplatom, a takav je prosjek i u istočnoj Europi. Zabilježen je blagi porast (1%) zakašnjelih plaćanja u B2B i B2C sektoru na prostoru cijele Europe u odnosu na 2015. godinu.
Rok dospijeća je ove godine u prosjeku 36 dana, prošle godine bio je 42 dana. Tako je u B2C sektoru rok kraći dva dana u odnosu na prošlu godinu i iznosi 26 dana, a u B2B sektoru taj rok se smanjio za šest dana i iznosi 42 dana. Isti prosjek za B2B sektor vrijedi i u istočnoj Europi, dok je u B2C sektoru taj rok 30 dana (4 dana duže nego u Hrvatskoj). Od izdavanja fakture do naplate u Hrvatskoj prosječno prođe 58 dana.
Poduzeća u prosjeku čekaju do 3 tjedna (22 dana) na uplate nakon isteka roka plaćanja – zakašnjele uplate najbrže stižu u sektoru trgovine (16 dana), a podjednako se čeka u sektorima industrije (27 dana) i usluga (28 dana). Usporede li se ovi rezultati s onima od prethodne godine, period čekanja uplate nakon isteka roka plaćanja osjetno se smanjio. U sektoru trgovine prošle godine na naplatu se čekalo čak 77 dana duže, u sektoru industrije 21 dan, a u sektoru usluga 27 dana duže.
Uz navedeno, i disciplina plaćanja je bolja. 78 posto računa se plati u roku, dok je lani to bilo 71 posto.
Poslovni kupci kao glavne razloge zakašnjelih plaćanja navode privremeni nedostatak likvidnosti i neispunjavanje obveza vlastitih kupaca, dok se privatni kupci uglavnom "pravdaju" nezaposlenosti, prezaduženosti i osobnim bankrotom. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj prezaduženost i namjerno neplaćanje u privatnom sektoru češće navode kao loša navika plaćanja nego u istočnoj Europi. Prema istraživanju, najčešći problemi uzrokovani kašnjenjem plaćanja su, kao i u istočnoeuropskim zemljama, izgubljena dobit, nedostatak likvidnosti te viši troškovi kamata. U Europi je angažiranje vanjskih pružatelja usluga za upravljanje potraživanjima u prosjeku poraslo s 40 na 44%. U Hrvatskoj značajniji rast bilježi samo sektor trgovine (13% za B2C i 9% za B2B).
Što se budućih trendova u navikama plaćanja tiče, svako drugo poduzeće u Hrvatskoj smatra kako neće biti promjena u navikama plaćanja u iduće dvije godine. Ipak, nije ni to tako loše s obzirom na to da je gotovo osam od deset računa plaćeno na vrijeme (u tome se osobito ističe sektor trgovine). Također, prošle godine nenaplativim se smatralo 6% računa, a ove godine takvih je računa svega 3%.