Zakonodavni okvir iznimno je važan za korištenje EU sredstava i često se događa da upravo zbog nepoznavanja europskog i nacionalnog pravnog okvira dolazi do nepravilnosti i financijske korekcije u provedbi EU projekata.
Mnoge hrvatske tvrtke i poduzetnici koji su korisnici EU sredstava ‘opekle‘ su se upravo zbog neznanja, ali njihova imena i konkretni slučajevi nisu poznati javnosti.
Ono što je poznato je da je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) donijela samo u Operativnom programu Regionalna konkurentnost (2007.-2013.) ukupno 289 Odluka o nepravilnosti za 124 korisnika. U 211 Odluka utvrđena je nepravilnost dok je u 78 Odluka utvrđeno da nepravilnosti nema.
Od ukupnog broja korisnika za koje su donesene Odluke o nepravilnosti, njih 57 su obveznici Zakona o javnoj nabavi, a 67 ih nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (ovdje spadaju privatne tvrtke). Ukupan iznos utvrđenih financijskih korekcija iznosi 10.76 milijuna kuna.
>>>Ministrica Žalac: U 2018. ugovoreno 80 novih projekata iz EU fondova
- U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.) do 6. lipnja 2018. godine, SAFU je donio 183 Odluke o nepravilnosti za 75 korisnika. U 130 Odluka je utvrđena nepravilnost dok je u 53 utvrđeno da nepravilnosti nema. Od ukupnog broja korisnika za koje su donesene Odluke o nepravilnosti, njih 73 su obveznici Zakona o javnoj nabavi dok ih dvoje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. Ukupan iznos utvrđenih financijskih korekcija iznosi 216.01 milijuna kuna, rekla nam je konzultantica tvrtke EU PROJEKTI Ivana Rukavina Halilagić i napomenula da se radi samo o podacima od strane jednog posredničkog tijela te da uskoro očekuju podatke i od ostalih posredničkih tijela kako bi analizu objavili na njihovom portalu eu-projekti.info.
Rukavina Halilagić smatra da je upravo jedan od razloga velikog broja utvrđenih nepravilnosti nepoznavanje europskog i nacionalnog pravnog okvira koji regulira nepravilnosti i pripadajuće financijske korekcije.
>>>Turk: Zbog nepravilnosti možemo ostati bez EU novaca i to je opasnost za naš proračun
- Kada bi korisnici poznavali pravnu regulativu bili bi oprezniji prilikom izrade dokumentacije o nabavi, kreiranja uvjeta sposobnosti i kriterija odabira ponuda jer bi imali dokument u kojem su mu propisane sve vrste nepravilnosti koje je moguće utvrditi u raspolaganju s EU sredstvima. Također, bili bi oprezniji u segmentu ‘obećanja‘ koje daju u svojim projektima jer regulativa propisuje i financijske korekcije u slučaju nepostizanja indikatora, ciljeva i rezultata projekta. Drugi razlog gdje korisnici griješe je svakako činjenica da zaborave da koriste bespovratna sredstva i da moraju ‘igrati‘ po propisanim pravilima igre, a ne sami kreirati pravila, rekla nam je Rukavina Halilagić.
S druge strane, Rukavina Halilagić upozorava da se događalo i da Posrednička tijela razine 1 i 2, također nisu upoznati s pravnim okvirom koji regulira nepravilnosti.
- Često se postavlja pitanje tko su ti stručnjaci koji sjede s druge strane i određuju gdje je učinjena nepravilnost, a gdje nije. Kao i pitanje jesu li oni zaista dovoljno stručni da procjenjuju određene događaje na terenu, upitala se Rukavina Halilagić.
Kako bi izbjegli nepravilnosti i financijske korekcije, Rukavina Halilagić savjetuje da korisnici prije svega trebaju ostaviti po strani svoju ‘uobičajenu‘ praksu koju koriste prilikom objave postupaka javne nabave (jer je najviše nepravilnosti utvrđeno upravo u postupcima javne nabave) te postati svjesni činjenice da koriste sredstva za čiju će potrošnju odgovarati tijelima na više razina. Nakon toga, ukoliko ne poznaju dovoljno pravni okvir, obvezno bi trebali angažirati iskusne stručnjake koji su upoznati s mogućim nepravilnostima i praksom tijela u Sustavu upravljanja i kontrole te koji će već prilikom pripreme projekta, a kasnije i tijekom provedbe upozoriti na svaki mogući rizik.
- Tijekom provedbe projekta, korisnici bi trebali aktivno komunicirati sa svojim posredničkim tijelima te kad god je moguće dostaviti dokumentaciju o nabavi na ex-ante kontrolu te na taj način, uz mišljenja i preporuke posredničkog tijela, objaviti što kvalitetniju dokumentaciju o nabavi. Treba napomenuti da posrednička tijela organiziraju edukacije za korisnike bespovratnih tijela gdje ih upozoravaju na moguće nepravilnosti i financijske korekcije, ali to očito nije dovoljno jer su korisnici i dalje u svemu tome izgubljeni i kao što se može vidjeti navedene statistike, iz godine u godinu ponavljaju iste nepravilnosti, rekla je Rukavina Halilagić i dodala da se iz toga može zaključiti da je razmjena iskustva i najbolje prakse između svih dionika u sustavu EU fondova nužna.