Na konferenciji o ruralnom razvoju ‘Uloga u lancu proizvodnje hrane‘ koja se održava u Osijeku, pročelnik Zagrebačke županije Josip Kraljičković, iznio je podatke o poljoprivrednom i ruralnom razvoju Zagrebačke županije koji govore da je broj obiteljskih poljoprivrednh gospodarstava, odnosno poljoprivrednih gospodarstava 2013. godine iznosio 14.861 (1. u RH), a broj PG mlađih od 40 godina iznosio je 1334 (2. u RH).
- Kada su u pitanju obradive površine u sustavu ARKOD, radilo se o 71.308 h (5. u RH). Zatim, korištene poljoprivredne površine u 2013. godini bile su 91.732 HA, prosječna površina 0,57 ha (11 u RH) - što govori o rascjepkanosti posjeda i orijentacija poljoprivrednih gospodarstva na dohodovne kulture na malim površinama, rekao je Kraljičković.
>>>EU povećava subvencije za osiguranje poljoprivredne proizvodnje
Osim izravnih potpora za razvoj proizvodnje, županija je ulagala u nastup na tržištu, infrastrukturno uređenje ruralnih prostora, znanost i primjenu novih tehnologija. U zadnjih devet godina (2008.-2016.) za poljoprivredna gospodarstva izdvojeno je gotovo 70.000.000 kuna (točnije: 66.230.320,88 kuna).
- S 2017. godinom iznos potpora dosegnut će 73.000.000 kuna, rekao je Kraljičković dodavši da su razvijali različite oblike izravne prodaje od prodaje na kućnom pragu: agroturizam, vinske ceste, ceste sira, kušaonica vina, sira, mljekomati, siromati, jajomati.
Osim toga, stvarani su proizvodi dodane vrijednosti - Robne marke Zagrebačke županije, odnosno 11 robnih marki koje nose oznaku Proizvod Zagrebačke županije (vino Kraljevina Zelina i Portugizac Plešivica, sir Dragec, Samoborska salama, šunka Grof, jabuka Sunčana).
>>>Počinje gradnja prve moderne hladnjače u većinskom javnom vlasništvu
Inovativan model suradnje jedinica lokalne samouprave i proizvođača
Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće predstavio je inovativan model suradnje jedinica lokalne samouprave i proizvođača, istaknuvši da su problemi hrvatskih proizvođača neizvjesnost prodaje i naplate, visoke cijene inputa, skupo financiranje, nestabilne i niske prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda.
[caption id="attachment_308443" align="aligncenter" width="750"]
Hrvoje Bunjevac, Foto: Lider[/caption]
- Ekonomski položaj proizvođača voća je gotovo neizdrživ, visoka zaduženost proizvođača praćena je padom prodajne cijene, uz istodobni rast troškova proizvodnje. Većina skladišnih, logističkih, prerađivačkih, distributivnih, veleprodajnih i maloprodajnih kapaciteta u vlasništvu je par velikih tvrtki (u praksi je stvoren kartel), što dovodi do pada prihoda i dohotka poljoprivrednika i sve manjeg zanimanja za poljoprivredu, naglasio je Bunjevac, rekavši da je pad proizvodnje velik, posebice u voćarstvu, da se napušta poljoprivreda te da je od depopulacije i demografskog sloma ugroženo 82% hrvatskog teritorija.
>>>Konferencija o ruralnom razvoju: Moramo znati što želimo proizvoditi
Suočeni s istim problemima s kojima se danas susreću hrvatski voćari proizvođači zemalja EU, zajedno s regionalnom i lokalnom upravom poduzimaju mjere za spas voćarske proizvodnje.
Distributivni centar za voće i povrće zajednički je projekt Zagrebačke županije, Grada Velika Gorica i PZ Zagrebački voćnjaci, a rezultati projekta su uštede pri skladištenju i pripremi plasmana proizvodnje na tržište, jednostavnija i brža organizacija distribucije proizvoda, planiranje proizvodnje i opskrbe tržišta, zadržavanje jednake kakvoće plodova tijekom cijelog razdoblja skladištenja, sortiranje i kalibriranje plodova prema zahtjevima kupaca, kontinuirana opskrba tržišta, postizanje veće prosječne cijene proizvoda na tržištu te širenje postojeće ponude povećanjem asortimana voća i povrća.