Sabina Škrtić: Petrokemija je velik potrošač plina pa želimo da ona poveća proizvodnju

Energia Naturalis (Enna) te Prvo plinarsko društvo (PPD) kao njezin najvažniji dio poznati su kao nezaobilazni na tržištu plinom, a posljednjih godina uspjeli su se nametnuti i u cargo transportu. Tvrtke Pavla Vujnovca vlasnice su udjela u tvrtki Luka Ploče te polako uzimaju sve veći udio i u transportnom biznisu, a PPD ulazi na tržišta plinom u susjednim država. O planovima i daljnjem razvoju Enne i PPD-a te eventualnom širenju u petrokemijski biznis, kao i o tome kako je biti žena u energetskom biznisu, razgovarali smo s članicom Uprave Enne Sabinom Škrtić.

• Kakvi su planovi PPD-a za iduću godinu, jeste li zadovoljni napravljenim u ovoj godini?

- Uspjeli smo se pozicionirati kao regionalna kompanija u području energetike, a cilj nam je zadržati poziciju snažne hrvatske kompanije koja je prepoznata kao regionalni igrač u segmentu energetike, logistike i infrastrukture. To je naš ultimativni strateški cilj. Lani i preklani u segmentu trgovine plinom bili smo intenzivno prisutni i zadovoljavajuće rasli na mađarskom tržištu, a otvorili smo predstavništvo i u Srbiji, državi koja je na putu da se uklopi u europsko energetsko tržište. Vjerujemo da možemo biti kvalitetan partner i na tom tržištu, a prisutni smo i u BiH i Sloveniji. Svuda gdje smo već nastupili želimo biti relevantan igrač. Krenuli smo i u diverzifikaciju poslovanja jer smatramo da je mudro ući u segmente u kojima možemo iskoristiti ključne kompetencije i ostvariti sinergiju s primarnim biznisom.

Odlučili smo stoga napraviti iskorak u području logistike i infrastrukture koja je vezana uz energetiku i logistiku. U Luci Ploče smo 25-postotni vlasnik te nam je zanimljiva baš zbog iskoraka u željeznički cargo transport, a zakoračili smo i u ESCO jer smatramo da je energetska učinkovitost ključna tema razvoja energetike u cjelini. Dugoročno nastavljamo ulagati u te segmente, osobito u razvoj cargo transporta te infrastrukturno-logističkog dijela općenito, a razmatramo potencijalne investicije u ozbiljnije energetske objekte poput plinskih elektrana i visokoučinkovitih plinskih kogeneracija, jer će potrebe za električnom energijom jačati.

• Što za PPD znači potpisivanje desetogodišnjeg ugovora s Gazpromom?

- Enna i PPD su potpisivanjem dugoročnog ugovora s Gazpromom prije svega dokazali da su ozbiljan, relevantan i kredibilan poslovni sustav na globalnom tržištu plina. I to nije mala stvar. Ljutita sam jer smo prve dane proveli objašnjavajući da nismo ni za što krivi. PPD se dokazao multinacionalnoj kompaniji kao vjerodostojan partner na globalnom tržištu. Malo se kompanija u Hrvatskoj može pohvaliti takvim statusom, da može ostvariti takvu suradnju s Gazpromom. Za stabiliziranje PPD-a i jačanje tržišne pozicije ovaj nam je ugovor jako važan i rezultat je dugotrajnog i napornog rada cijelog tima. Količine koje smo ugovorili ekvivalent su prosjeku koji smo nabavljali posljednje tri godine.

• Je li rizično toliko se dugo vezati ugovorom?

- Naravno da je sve što je dugoročno u neku ruku i rizično. U plinskom je biznisu važan ukupni portfelj i poželjna je diverzifikacija, ali najvažnija je sigurnost opskrbe i na tome je fokus. Ovakav ugovor s proizvođačem, konkretno Gazpromom, naš je ulog u sigurnost opskrbe. Nismo orijentirani samo na jedan izvor, kupujemo i na burzi, a važan nam je i projekt LNG terminala na Krku.

Potonji projekt važan je za Republiku Hrvatsku, ali iznad svega za regiju i PPD kao kompanija apsolutno ga podržava. Prepoznajemo ga kao dugoročno važnu točku za Hrvatsku, a samim time vidimo i prednosti za sebe. Trgovina LNG plinom potpuno je drugačija od trgovine prirodnim plinom i korisno je da stručnjaci u Hrvatskoj steknu ta znanja. U svim smo procesima vezanima uz LNG sudjelovali i sudjelujemo i sad u neobvezujućem dijelu natječaja. Očekujemo da će se uskoro, u prvom kvartalu iduće godine, donijeti finalna investicijska odluka te da će biti napravljeni svi izračuni. Teško mi je procijeniti kakav je ukupan interes investitora, ali u PPD-u i Enni uvjereni smo da je riječ o važnom projektu prije svega za regiju, stoga se mora naći način da teret financiranja ne plate hrvatski potrošači.

• Javnost očekuje velike profite od LNG-a s obzirom na razmjer ulaganja.

- Treba razumjeti da je riječ o situaciji kokoš - jaje; da bi tržište pozitivno reagiralo, mora biti sigurno da će projekt zaživjeti, a da zaživi, nužan je interes tržišta. Mislim da nije realno očekivati iznimne profite, već druge koristi. Smjestit će Hrvatsku geostrateški na energetsku mapu, a Hrvatska će dobiti stanovitu polugu u EU. Smatram da je Hrvatskoj LNG neizmjerno važan, ali je mnogo važniji cijeloj regiji i tako na taj projekt treba i gledati.

• Što želite postići istupanjem u infrastrukturu i logistiku? Vučete li plan rute dalje od zemalja bivše države?

- Enna transport je uspio doći do 15 posto udjela na tržištu u Hrvatskoj, i to s dominantno novim teretima, industrijskom sirovinom, žitaricama, dakle rasutim teretima. Kroz Hrvatsku se do devedesetih godina prevozio taj teret, ali što zbog rata, što zbog spretnosti drugih, globalni smjerovi transporta mijenjali su se i Hrvatska ih je izgubila. Devedesetih je luka Koper radila oko dva milijuna tona tereta, luka Rijeka i luka Ploče svaka između pet i šest milijuna. Danas Koper radi 20 milijuna, a luke Rijeka i Ploče svaka su na oko tri milijuna tona. Prepoznali smo priliku u procesu liberalizacije i tog tržišta jer je očito da je ulazak privatnoga kapitala u taj segment već u prve dvije godine donio ozbiljne promjene i otvorio nove prilike. Možda se baš na Enna transportu vidi snaga IT-a kao KET-a (Key Enabling Technology) i osobito smo ponosni što je to rješenje rezultat rada i znanja našeg člana tima.

Zahvaljujući tome, u stanju smo generirati ponudu za bilo kojeg naručitelja u manje od pola sata, bez obzira na to o koliko kompleksnim rutama bila riječ. Enna transport je segment poslovanja koji nam najbrže raste, od prošlogodišnjih četiri posto popeli smo se do 14 posto tržišta ove godine, a to je pratilo i povećanje broja zaposlenih, kojih danas imamo oko 120. I to u prostorima koji nemaju mnogo prilika, kao što su Ploče, u kojima smo zaposlili 50-ak ljudi, 30-ak iz HŽ Carga i 20 s tržišta rada.

Zato nam je i Luka Ploče strateški važna, da vratimo smjerove robe na hrvatski transportni put, jer ima pristup, duboki gaz i prostor za manevre plovila. Zato možemo konkurirati pravcem za ovaj tip robe koju sam spomenula, a kad gledamo sredozemnu rutu, Ploče su najbliža točka Jadrana u koju možete doći s takvim teretom. Nama je u interesu i razvoj riječke luke, jer i ondje imamo svoje transportne kapacitete.

• Postoji li interes Enne za razvoj baltičko-jadranske rute?

- Naravno da postoji, smisao transportnog biznisa ove vrste ostvaruje se potpuno upravo u tom koridoru. PPD i Enna su iz Vukovara i razmatramo i prilike koje mogu omogućiti razvoj vukovarske luke. Smatramo da je ona jako važna za razvoj cijeloga kraja, a u Osijeku također postoji luka na plovnom putu. U kombinaciji sa željeznicom, može se raditi o alternativnom pravcu i optimalnom rješenju za rasute terete. Naravno, specifičnost je tih krajeva što nije sve u našim rukama, ali bit ćemo spremni reagirati ako se prilike otvore.

• Koliko će se snažno PPD širiti u distribuciji plina prema krajnjim korisnicima? Ima li interesa za aktivnije sudjelovanje u konsolidaciji tog tržišta?

- Jednako kao što smo otvoreni prema promjenama, vodimo računa i o svojim korijenima. Distribucija i opskrba krajnjih korisnika bili su početak PPD-a i ne zaboravljamo to. No cijeli taj biznis danas je i dalje regulirana djelatnost i prilike su male, što utječe na mogući rast. Nama je to tržište zanimljivo, sami već opskrbljujemo i kućanstva i industriju i otvoreni smo za konsolidiranje, spajanje i preuzimanja. Ali moramo voditi računa i o vrijednosti naših investicijskih odluka. Ni u jednom poslu nijedna strana ne smije imati osjećaj da je izgubila, već obje moraju biti zadovoljne, to je jedini dobar put, kad obje strane dobiju ono što im je potrebno. K tome, naši strateški ciljevi polako nadrastaju ovu priču, premda u ovom trenutku sigurno nećemo napuštati distribuciju. Vidjet ćemo što donosi razvoj situacije na tržištu.

• Imate li što poručiti izvršnoj vlasti koja za novu plinsku godinu priprema novu regulaciju tog biznisa?

- Čekamo da Zakon uđe u javnu raspravu, a na javnom savjetovanju predstavljeno nam je što je zamišljeno. To je da se ovakav oblik regulacije zadrži do 2021., a novo je da bi cijenu plina za opskrbljivača u javnoj usluzi trebalo određivati metodologijom koju će razviti HERA. Na neki način to je nastavak regulacije i to poštujemo. No s naše pozicije mogu reći da bi bilo potrebno napraviti i taj zadnji korak u cjelovitoj liberalizaciji, uz određeno prijelazno razdoblje da se svi akteri mogu prilagoditi novim uvjetima, jer mislim da bi to donijelo koristi i potrošačima.

• PPD je najavio da bi bio spreman dokapitalizirati Petrokemiju s partnerima u konzorciju. Koji su vam partneri prihvatljivi i zašto ih trebate?

- Naš je interes održati Petrokemiju kao proizvođača, što znači kao potrošača plina, te povećati proizvodnju. Zainteresirani smo za dokapitalizaciju u nekom obliku konzorcija i želimo da bude više igrača. Kao partneri su nam prihvatljivi svi, osim onih koji bi željeli zatvoriti proizvodnju. Sposobni smo upravljati Petrokemijom, ali smatramo da postoje i drugi koji svojim iskustvom mogu pomoći.

• Kako je biti žena u energetskom biznisu?

- Hoćete li se iznenaditi ako vam kažem da je sjajno? Cijelu svoju karijeru okružena sam dominantno muškim društvom, ali nisam nikad to doživljavala kao poseban problem. Smatram da su za napredovanje u bilo kojem kolektivu presudni znanje, kompetencije, brzina kojom isporučuješ rezultate i kvaliteta kojom rezultati odišu. Tek posljednjih godina osvijestila sam činjenicu da sam, kad sjednemo za stol, vrlo često jedna od rijetkih žena za stolom, katkada i jedina, pa onda to ne mogu ne primijetiti. Na operativnoj razini možete imati, uvjetno rečeno, probleme, ali pitanje je kako se s njima nosite i raspravljate li o njima. Primjerice, znalo mi se da dogoditi da nešto utvrdimo na sastanku projektnog tima, a kad se krene u realizaciju, shvatim da se nešto promijenilo. I shvatim da je to zato što su kolege otišli na piće poslije posla, razgovarali i domislili se drugom rješenju. Na vama je hoćete to pretvoriti u konflikt ili dogovoriti da promjene plana uvijek budu raspravljene. U Enni i PPD-u nemamo tih problema, otvoreno i intenzivno komuniciramo, a često su žene većina za stolom.

• Ne mislite da postoje bitne razlike između žena i muškaraca u biznisu?

- Ne dopuštam si tako misliti. Naravno da sam svjesna činjenica i statistike, bilo bi suludo da ih ignoriram. Međutim, mislim da je stvar u stajalištu i odnosu prema tome. Možete odabrati biti žrtva, možete odabrati ići linijom manjeg otpora i kriviti druge ili možete odabrati da, svjesni onog što znate i možete, radite i napredujete. Nije jednostavno, ali smatram da aktivan pristup donosi rezultate i mislim da je to odgovornost nas žena. Jasno mi je i da postoje razlike u karakteru i da ne mogu svi jednako razmišljati.

• Prošli ste u svom poslu i rad u javnom sektoru, bili ste pomoćnica ministra gospodarstva, i u privatnom sektoru. Kakva je razlika općenito i kakva je razlika posebno za žene?

- Ne bi trebalo biti posebne razlike, u oba bi sektora trebala vrijediti ista pravila, ali u javnom sektoru često nije definiran interes vlasnika i to nije dobro. Jer kad cilj i interes vlasnika nije jasno artikuliran, onda je ničiji i svačiji i dolazi do problema, jer su ciljevi zapakirani u opće teze i teško se provode na operativnim razinama. Naše društvo posljednjih godina ima ozbiljan problem u razini znanja kojom raspolaže, na svim razinama, pa i u dijelu menadžmenta. Pozicija žena je više-manje ista, i u javnom i u privatnom sektoru, a i problem je sa znanjem jednak i što se tiče žena i muškaraca, jer je upravljanje kao struka, barem kod nas, jako prostituirano. Svjedoci smo svakog dana da si svatko dopušta upravljati, a kad pogledate životopis, ne vidite realnu podlogu da se može uhvatiti upravljanja sustavom. To je jako loše za struku. Ne postaje se menadžer time što ste dobili menadžerski ugovor, nego stažem i radom. Kako to da nikome ne padne napamet obaviti operaciju slijepog crijeva a da nije kirurg?

• Koliko se Enna i PPD digitaliziraju, i u smislu upravljanja i u smislu poslovnih procesa?

- Enna je rezultat spremnosti na promjene. Rastemo, mladi smo i dominantno visokoobrazovani te smo otvoreni novim rješenjima, izazovima i to je naše prirodno okružje. Najvrjednije u tome je da vlasnik to prepoznaje i potiče, jer u sustavima vlasnik i menadžment često se ne osjećaju komforno u promjenama, premda razumiju potrebu za njima. U Enni i PPD-u imamo drugačiju situaciju te ulažemo i u digitalizaciju. Dosad smo digitalizirali gotovo 40 posto svojih poslovnih procesa i želimo u iduće tri godine doći do ureda bez papira, s maksimalnom transparentnošću i dostupnošću podataka, da možemo dobiti kvalitetnu analitiku i donositi kvalitetne strateške i operativne odluke. A imamo i mnogo žena na visokim pozicijama, kod nas nema problema s raznolikošću i to je genijalno.

• Tko bolje donosi odluke? Muškarci ili žene?

- Razlika je ponajviše u pristupu. Muškarci su impulzivniji, a žene su više analitične. No rezultat je najčešće isti.