Saborski klubovi poduprli su u srijedu navečer prijedlog strategije i akcijskog plana zaštite prirode Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine istaknuvši da je priroda jedan od najvrednijih resursa koji treba očuvati.
Pet je strateških ciljeva predložene Strategije, a oni su - povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode, smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara, ojačati kapacitete sustava zaštite prirode, povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi te podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.
-Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima raspolaže Republika Hrvatska, naglasio je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg predstavljajući strategiju.
Dodao je kako je ona temeljni je dokument koji obuhvaća sve sastavnice zaštite prirode.
>>>Lovrinović podsjetio da treba popuniti saborske odbore stručnjacima
Anka Mrak Taritaš (Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a), podržavajući prijedlog strategije, kazala je da je od cjelokupne površine Hrvatske samo 5,5 posto izgrađeno i da je to komparativna prednost te da zato prirodu treba očuvati.
Slaven Dobrović (Klub zastupnika Mosta) kazao je da je priroda u Hrvatskoj neprocijenjiovo blago nemjerljive vrijednosti i da treba spriječiti da to izgubimo. U tom kontekstu upozorio je na ugroženost Plitvičkih jezera gdje, tvrdi, ne postoji međusektorska suradnja i gdje je izdavanje građevinskih dozvola van sustav zaštite prirode.
-Tamo nemamo kontrole i to je neodrživo stanje. Potrebno je zato uspostaviti suradnju i definirati kakva je to gradnja koja spada u održivo korištenje prirodnih dobara, kazao je.
Tomislav Lipošćak (HDZ) kazao je da je upravo međusektorska suradnja važna za napredak društva, te ukazao na potrebu očuvanja raznolikosti šuma koje pokrivaju gotovo polovica kopnene površine Hrvatske.
Raniju raspravu o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe po hitnom postupku, zastupnici SDP-a iskoristili su kako bi upozorili na nepravilnosti koje se dešavaju kod financiranja izbornih aktivnosti.
>>>Sabor suglasan: GMO ne smije ‘na mala vrata’ ući u Hrvatsku
-Pitanje je kako riješiti problem onih koji financiraju svoje izborne aktivnosti i prve birače naivnima i govore da nisu potrošili ništa ili 100 do 200 tisuća kuna, a zapravo su potrošili puno više. Očekujem od ministarstva efikasno rješenje kako tome stati na kraj, kazao je Gordan Maras (SDP). Založio se pritom za veću kontrolu troškova izborne promidžbe i sankcije za prekršitelje.
Arsen Bauk (SDP) pozvao je državni ured za reviziju da pokaže malo više strogoće kada je u pitanju financiranje političkih aktivnosti, također upozorivši na niz financijskih nelogičnosti tijekom izbornih kampanja.
Nikola Grmoja (Klub Mosta) zamjerio je što se nezavisnim kandidatima na izborima po njegovom mišljenju nameću prevelike obveze vezene uz financijska izvješća i da ih zato većina ne ispunjava. Smatra da bi građanima trebalo omogućiti kandidiranje putem lista grupe birača a ne im nametati obveze koje ne mogu ispuniti.
>>>Hrvatska je po prirodnoj bioraznolikosti među najbogatijima u Europi
Klubovi zastupnika podržali su i izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine, kao i godišnje izvješće o obrani za 2016. godinu.
Poduprli su i prijedlog saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da stalno izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju ima položaj radnog tijela Sabora.
Klub Živog zida predložio je amandman da se u Saboru osnuje Odbor za budućnost po uzoru na Finsku koji bi se bavio istraživanjima utjecaja znanstvenih i tehnoloških dostignuća na šira društvena kretanja.
Sabor će zasjedanje nastaviti u četvrtak.