SAD se preusmjerio s liberalizacije trgovine na ulaganja u domaću proizvodnju i na suradnju sa "zemljama-istomišljenicama", izjavila je predstavnica SAD-a za trgovinu, upozorivši na prepreke na području regulative i zaštite okoliša.
Tradicionalni pristup koji se bazira na smanjenju carina više ne funkcionira u visoko konkurentnom globalnom gospodarstvu 21. stoljeća, izjavila je Tai u govoru na pravnom fakultetu Američkog sveučilišta u Washingtonu.
Trgovina mora raditi ruku pod ruku s industrijskom politikom, kazala je, a SAD je koristi za ulaganja u infrastrukturu, poluvodiče i tehnologiju čiste energije.
Poticaji rezultiraju dobro plaćenim poslovima, uključujući i one bez fakultetske diplome, naglasila je ministrica.
Dosadašnji trgovinski sporazumi bili su usmjereni na ‘agresivnu liberalizaciju i ukidanje carina‘ pa su SAD i druge zemlje u opskrbi ključnim sirovinama postali previše ovisni o Kini.
Pekingu su pak omogućili da koristi netržišne prakse pod dirigentskom palicom države kako bi Kina dominirala ključnim svjetskim sektorima, naglasila je američka ministrica.
Administracija predsjednika Joea Bidena mora na kineski ‘ekonomski merkatilizam‘ odgovoriti strateškim ulaganjima kod kuće kako bi SAD bio bolji u natjecanju i mora "ojačati suradnju sa zemljama istomišljenicama kako bismo stvorili pravedniju i održiviju budućnost za naše ljude".
Takav je pristup, kako kaže, temelj trgovinskih angažmana poput Indo-pacifičkog ekonomskog okvira (IPEF) i Vijeća za trgovinu i tehnologiju SAD-EU.
Nova američka politika neće se usredotočiti na carine, već na regulatorna i pitanja zaštite okoliša, sigurnosti hrane, rada i digitalnog gospodarstva koja su se pokazala velikim preprekama trgovini, objasnila je Tai.
Pregovori Ureda trgovačkog predstavnika (USTR), bazirani na novom pristupu, omogućuju izvoz američke riže, pšenice, kukuruza, školjkaša i govedine u Europsku uniju, izvoz svinjetine i pekana u Indiju, te izvoz govedine i etanola u Japan.
Američki poljoprivredni izvoz dosegnuo je u prošloj godini 202 milijarde dolara, što Tai djelimice pripisuje naporima svog ureda, iako je na poskupljenje robe utjecao i ruski rat u Ukrajini.
Potrebu za napuštanjem tradicionalnog stava koji cilja na liberalizaciju trgovine bilo je teško objasniti, ali mnogi su se nakon pandemije covida složili da nabavni lanci moraju biti otporniji i da treba smanjiti ovisnost o Kini, istaknula je američka ministrica.
- Približavamo se konsenzusu da stvari treba raditi drugačije - ustvrdila je.