SAD bi po svemu sudeći mogao dati do znanja UN-ovom Vijeću za ljudska prava da bi se zemlja mogla povući iz tog tijela ukoliko reforme koje SAD vidi kao protuizraelske, a koje je Vijeće uvelo, ne budu ukinute, kažu brojni diplomati i aktivisti.
Američka veleposlanica pri UN-u, Nikki Haley, koja je ujedno i članica Kabineta američke vlade Trumpove administracije, kazala je prošli tjedan kako će službeni Washington odlučiti o napuštanju Vijeća nakon trotjedne sjednice u Ženevi ovog mjeseca.
>>>U 100. godini umrla izraelska špijunka, ‘biser Mossada’
Pod Trumpom, SAD se razišao s politikom multilateralnosti, suradnje s drugim državama, koju je ta zemlja provodila desetljećima. Trumpova odluka da se povuče iz pariškog klimatskog sporazuma rezultirala je oštrim reakcijama državnika diljem svijeta.
Nenaklono stajalište Vijeća prema Izraelu jest glavna točka prijepora glavnog saveznika Izraela - SAD-a. Washington je već prije odbijao sudjelovati u radu Vijeća. Tijekom mandata predsjednika Georgea W. Busha, SAD je bojkotirao Vijeće pune tri godine, sve do mandata predsjednika Baracka Obame, kada se 2009. godine ponovno pridružio.
Haley je, pišući Washington Postu, pozvala Vijeće da prestane s praksom kritiziranja Izraela smatrajući ga jedinim krivcem.
Mogućnost povlačenja SAD-a iz rada Vijeća uznemirilo je zapadne saveznike te aktiviste.
Osam grupa, uključujući i "Freedom House" i institut "Jacob Blaustein", pisalo je Haley upozoravajući ju da bi povlačenje bilo kontraproduktivno budući da bi Vijeće tada "kritiziralo Izrael još i više".
U pismu koje citira Reuters, grupe također upozoravaju na posljedice bojkota SAD-a. Vijeće bi imalo manje mogućnosti učinkovito djelovati "protiv svjetskih kršitelja prava i s obzirom na stav prema Izraelu."
>>>Izraelski milijarder tuži ‘zlobnog Sorosa’, traži odštetu od 10 milijardi dolara
Vijeće nema nikakve druge ovlasti osim oštro osuditi poteze vlada koje po njihovom mišljenju krše ljudska prava te pokrenuti istragu protiv njih. No, igra važnu ulogu u međunarodnoj diplomaciji.
"Kada Vijeće donese više od 70 rezolucija protiv Izraela, države koja poštuje ljudska prava, a samo 5 protiv Irana, zemlje koja ista uopće ne poštuje, znate da je nešto pošlo po krivu." - napisala je Haley.
Pitanje Izraela i Palestine je stalna točka koja se nalazi na popisu Vijeća napravljenom u 2006. od strane 47 država - članica. Washington, najveći saveznik Izraela, često je jedina država koja redovito koristi pravo veta kada se odlučuje o rezolucijama koje predlažu arapske države.
"Kada Vijeće donese više od 70 rezolucija protiv Izraela, države koja poštuje ljudska prava, a samo 5 protiv Irana, zemlje koja ista uopće ne poštuje, znate da je nešto pošlo po krivu," - napisala je Haley.
>>>Izrael dekriminalizira travu
John Fisher, direktor američkog Human Rights Watch, nije se bojao SAD-ovog trenutnog povlačenja iz Vijeća.
"Naše poimanje ove najave jest to da će to poslužiti kao poruka da se Vijeće pokrene i reformira" - kazao je Fisher novinarima.
Ipak, Fisher je rekao da je izraelsko vijeće za ljudska prava pomoglo Vijeću prilikom detaljnije analize, no da takav fokus izaziva određenu zabrinutost.
Sigurno se može smatrati anomalijom to što postoji neka prepreka za državu kao što je Izrael, a ne postoji za Sjevernu Koreju ili Siriju.
>>>Lider Hezbollaha optimističan: ‘Idiot’ Trump daje nadu potlačenima diljem svijeta
Haley je također tražila i opravdanje za članstvo komunističke Kube i Venezuele citirajući kršenja ljudskih prava te je i predložila glasovanje da se zemljama koje sustavno krše ljudska prava uskrate sjedala u Vijeću. Nije spomenula ni Egipat ni Saudijsku Arabiju, dvoje američkih saveznika koji su u Vijeću unatoč kolektivnom protivljenju država članica.
Predstavnik SAD-a će također biti domaćin panela o ljudskim pravima i demokraciji u Venezueli te će se obratiti diplomantima instituta u Ženevi prije nego otputuje u Izrael.