Još od vremena Plive, koja je svojedobno izašla na Londonsku burzu, taj se potez tek sporadično spominjao kod pojedinih hrvatskih kompanija, od Agrokora do manjih IT tvrtki, kao jedan od zvučnih iskoraka s ciljem prikupljanja kapitala ili čisto želje vlasnika da svojoj kompaniji daju svjetsku reputaciju. U međuvremenu, u srpnju 2014. na toj burzi izlistana je dionica Ergomeda. U Hrvatskoj je malotko u široj, pa i poslovnoj javnosti, čuo za tu kompaniju koja se bavi specijaliziranim uslugama u području farmaceutske industrije, ponajviše kliničkim ispitivanjima lijekova. Osnivač joj je Hrvat, dr. Miroslav Reljanović, koji je od 1997. do danas stvorio vrlo respektabilan globalni biznis. Premda je sjedište Ergomeda i sestrinske kompanije PrimeVigilancea, koja se bavi farmakovigilancijom, u Ujedinjenom Kraljevstvu, obje tvrtke posluju u Hrvatskoj, gdje im je i dobar dio zaposlenih, a i Reljanović je za svoj dom prije devet godina odabrao Rijeku.
Hibridni poslovni model
Iako smo pokušavali u više navrata doći do razgovora s osnivačem Ergomeda da ispriča svoju uspješnu poduzetničku priču, on je ustrajan u namjeri da ne istupa u medijima. Barem ne u Hrvatskoj, što i ne čudi s obzirom na to da je za globanu kompaniju poput Ergomeda ovo malo tržište. Osim toga, donedavno je bio i predsjednik Uprave, što znači da mu je raspored bio više nego zgusnut. Ipak, Reljanović je ‘uhvaćen‘ nekoliko puta i u domaćim medijima, zadnji put baš prije nekoliko dana kada je prisustvovao otvaranju podružnice njegove riječke poliklinike Medica u Puli. S obzirom na interes i planove, čini se kako bi zdravstveni turizam mogao biti najvažniji dio Reljanovićevog biznisa u Hrvatskoj.
>>>Samozatajne tvrtke: KFK – Sasvim neočekivana izvozna priča iz Rugvice
No krenimo od Ergomeda. S obzirom na to da je riječ o kompaniji čije su dionice listane na Londonskoj burzi, transparentnost je na visokoj razini. Ergomed posluje u više od 40 zemalja, zapošljava više od 400 ljudi i kontinuirano ostvaruje rast. Kompanija ima dva komplementarna biznisa i tzv. hibridni poslovni model: prvi su specijalizirane usluge, odnosno usluge kliničkog ispitivanja lijekova za farmaceutske i biotehnološke kompanije, a drugi je razvoj novih lijekova u suradnji s kompanijama iz tih sektora gdje se dijele rizik i potencijalna dobit od novih lijekova. Premda ima dosta širok terapeutski fokus, Ergomed je usko specijaliziran za razvoj u području onkologije, neurologije i imunologije.
‘Transformativna‘ godina
U financijskom i poslovnom smislu, prošla je godina za Ergomed bila ‘transformativna‘, kako je istaknuo Reljanović u izvješću. Prihod je rastao 30 posto, na 39,2 milijuna funti, dobit je pala, a godinu su obilježile akvizicije nekoliko europskih tvrtki. Novi ugovori sklopljeni u 2016. vrijedni su 42 milijuna funti. I polugodišnji rezultati u 2017. pogođeni su troškovima akvizicija i investicija kada je riječ o profitu, ali prihod je ponovno rastao, 31 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Troškovi istraživanja i razvoja u ovoj su godini također zabilježili rast, ponajviše zbog razvoja vlastitog proizvoda, koagulanta PeproStata, koji je prije tjedan dana uspješno prošao drugu fazu kliničkog testiranja. Ergomed ni ove godine nije stao s akvizicijama preuzevši za 5,7 milijuna eura nizozemsku PSR Grupu, tvrtku koja se bavi istim poslom kliničkih istraživanja i razvoja lijekova, a ta ga je akvizicija gurnula prema liderskoj poziciji u razvoju lijekova za rijetke bolesti. Prema strukturi prihoda, Ergomed oko 65 posto prihoda ostvaruje od kliničkih ispitivanja, a najveći dio prihoda dolazi stržišta Europe, Bliskog istoka i Afrike (51,1 posto), zatim Sjeverne Amerike (26,8 posto) i Ujedinjenoga Kraljevstva (20,6 posto), a azijsko tržište zasad je zanemarivo.
Farmaceutski B2B
Druga Reljanovićeva tvrtka, PrimeVigilance, osnovana je 2008. godine i dio je grupe Ergomed. I ona od osnutka konstantno raste i trenutačno zapošljava gotovo 200 ljudi, većinom biomedicinske struke. Osim ureda u Zagrebu, koji je najveći i zapošljava više od 120 ljudi, PrimeVigilance ima ured u Guilfordu (Velika Britanija) i Beogradu, a specijaliziran je za pružanje širokog spektra farmakovigilancijskih usluga (aktivnosti vezane uz otkrivanje, procjenu, razumijevanje, prevenciju i postupanje u slučaju nuspojava lijekova kao i novih saznanja o škodljivosti primjene lijekova) te usluga medicinskih informacija na globalnoj razini. Klijenti su mu globalne farmaceutske, generičke te biotehnološke tvrtke, zbog čega PrimeVigilance sigurnost lijekova trenutačno prati u više od 100 zemalja svijeta.
>>>Samozatajne tvrtke (2): Infobipova platforma za 60 posto mobitela na svijetu
Do srpnja ove godine Reljanović je, kao vodeći dioničar, bio predsjednik Uprave Ergomeda, ali tu je funkciju odlučio prepustiti Danu Wengu, a on je zadržao funkciju izvršnog potpredsjednika kompanije. Osim njih, ključni ljudi Ergomeda su Peter George (predsjednik), Stephen Stamp (CFO), Andrew Mackie (CBO) te jedina Hrvatica u timu, Sanja Jurić, koja je zadužena za pravne poslove. U PrimeVigilanceu Reljanović je u Odboru direktora, predsjednik Uprave koji operativno vodi kompaniju na globalnoj razini je Jan Petracek, a glavni čovjek za tržište Hrvatske i Srbije Dragan Kovačević. Prema dostupnim podacima, Reljanović drži 43,4 posto dionica Ergomeda, a drugi najveći dioničari su razni fondovi – Slater Investments (7,7 posto), Octopus Investmensts (7,3 posto), Business Growth Fund (3,5 posto) itd.
Brzi rast smanjio Ergomedovu dobit, ali ne i PrimeVigilanceovu
Ergomed istraživanje Zagreb, kao i sestrinsko poduzeće PrimeVigiliance, prema vrijednosti kvalitativnih pokazatelja jedan je od uspješnih poslovnih subjekata u djelatnosti Ostala istraživanja i eksperimentalni rad. Ergomed je u pet godina promatranja (2012. – 2016.) utrostručio prihode (s 6,8 na 23,6 milijuna kuna), a broj zaposlenih i malo više (s 15 na 51). PrimeVigilance je u tom razdoblju učetverostručio prihode (s 5,1 na 26,5 milijuna kuna), a broj zaposlenih i znatno više (s 19 na 130). Prema tim kvantitativnim podacima, obje tvrtke brzorastuća su poduzeća u Hrvatskoj. U skladu s ekonomskim pravilima rasta (brzi rast uvijek iziskuje veće trošenje i nabavu resursa), Ergomedova su neto dobit i neto marža u posljednje tri godine promatranja znatno pale (s osam milijuna kuna i 42,3 posto za 2013. na milijun i 4,3 posto za 2016.). Unatoč brzom rastu prihoda, koji često negativno utječe na profitne marže, neto dobit i neto marža PrimeVigilancea u posljednje tri godine promatranja znatno su rasle (sa samo 100 tisuća kuna i jedan posto za 2013. do 1,4 milijuna i 5,1 posto za 2016.). U Ergomed istraživanjima u 2015. i 2016. zabilježene su veće investicijske aktivnosti (kumulativni negativni investicijski novčani tok ICF u petogodišnjem razdoblju iznosi -2,7 milijuna kuna), za što su sredstva osigurana iz vlastitih izvora odnosno dobiti. Budući da poduzeće nije imalo većih nepodmirenih kratkoročnih poslovnih obveza (1,9 milijun kuna), iznos neto radnoga kapitala (13,4 milijuna kuna) i koeficijent tekuće likvidnosti (8,03) veoma su visoki. Ulaganja u dugotrajnu imovinu financirana su isključivo iz vlastitoga kapitala pa koeficijent zaduženosti iznosi samo 0,11 i upućuje na mogućnost da se za kvalitetne razvojne projekte u budućnosti mogu osigurati iznimno kvalitetna financijska sredstva iz vanjskih izvora. I kod PrimeVigilancea koeficijenti zaduženosti i likvidnosti znatno su viši (bolji) od referentnih vrijednosti, što znači da se u budućnosti može osigurati kvalitetno vanjsko financiranje. Pri tome se očekuje da potencijalni investitori potaknu vlasnika da od dijela zadržane dobiti provede dokapitalizaciju i poveća temeljni kapital te time poboljša kvalitetu bilance i pokazatelja. Osim što prosječna plaća stalno raste (u pet godina rast od 3610 kuna, s 8681 na 12.291), za 2016. u Ergomed istraživanju za 50 posto veća je od prosjeka djelatnosti. Kod PrimeVigilancea je pak jedini podatak s padajućim trendom vrijednost prosječne neto plaće, što može biti posljedica promjene kvalifikacijske i organizacijske strukture u petogodišnjem razdoblju, u kojem je broj radnika povećan za više od šest puta. Prosječna neto plaća za 2016. (6917) manja je za 15 posto od vrijednosti za djelatnost. Oba su poduzeća registrirana u Hrvatskoj, ali prihodi koje ostvaruju gotovo su isključivo od izvoza usluga prema matici, koja je registrirana u Ujedinjenom Kraljevstvu. Udio prihoda od izvoza kod obje je tvrtke veći od 99 posto.
Autor: Nikola Nikšić, CRM
Tko je Miroslav Reljanović
Inače, Reljanović je karijeru započeo kao liječnik u Sveučilišnoj klinici za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma ‘Vuk Vrhovac‘ u Zagrebu, gdje je radio 15 godina. U tom razdoblju bio je i savjetnik farmaceutskih kompanija te voditelj kliničkih istraživanja vezanih uz dijabetes, a 1997. osniva Ergomed, koji se poslujući s velikim globalnim farmaceutskim kompanijama i sam brzo i globalno širi. Lokalni dio njegovog biznisa bliži je i tom prvom dijelu njegove karijere. Naime, prije dvije godine Reljanović, odnosno Ergomed, kupio je riječku polikliniku Medico. Najveća riječka privatna poliklinika, koju je 1991. godine osnovao dr. Milan Blažević, tako je nakon osiguravajućih kuća Basler i Uniqua osiguranje, ponovno završila u rukama tvrtke kojoj je medicina temeljni posao. Reljanović je u tu akviziciju ušao jer je prepoznao rastuće potencijale zdravstvenog turizma i komparativne prednosti Kvarnera kao regije. Uza širenje usluga za domaće pacijente i zadržavanje vodeće pozicije u području privatnog zdravstva, namjera je širenje Medica upravo u tom segmentu.
- Budući da sam dobar dio karijere proveo u međunarodnom okružju, osobito me interesiraju internacionalizacija poslovanja i razvoj zdravstvenog turizma na Kvarneru - izjavio je tom prilikom Reljanović.
U skladu s najavama, Medico je prošli tjedan otvorio svoju prvu podružnicu, u Puli. Prešavši Učku, Medico, jedina privatna zdravstvena ustanova s integriranom kompletnom dijagnostikom i minimalno invazivnom kirurgijom, tako je nastavio snažan investicijski ciklus započet potkraj prošle godine prerastanjem iz poliklinike u specijalnu bolnicu. S obzirom na to da je Istra jaka turistička regija i blizu je naših glavnih emitivnih tržišta, otvaranje bolnice u Puli logičan je iskorak u kontekstu razvoja zdravstvenog turizma. Iako je Ergomed Reljanovićeva glavna kompanija sada kada se povukao s prve crte operativnog vođenja globalnog biznisa, možda se više posveti upravo tom dijelu poslovanja.