Pravodobni iskorak u novi segment poslovanja, orijentacija na izvoz te neprestana ulaganja u razvoj i nove tehnologije, kombinacija su faktora uspjeha samoborske Klimaopreme. To je još jedna nizu samozatajnih tvrtki koje svoj uspjeh na domaćem i izvoznom tržištu grade daleko od očiju medija i šire javnosti. Tu i tamo objavi se poneka vijest o njoj, kao kada je uložila u novu tvornicu ili kada je bila jedan od kandidata za EY-evu nagradu Poduzetnik godine 2016. pa se u kratkom popratnom videu ukazao i vlasnik kompanije Tomislav Rukavina.
>>>Samozatajne tvrtke: KFK – Sasvim neočekivana izvozna priča iz Rugvice
Osim toga, u njoj su vrlo zatvoreni i nevješti u komunikaciji s medijima, a pogotovo kada se postave pitanja o financijskim pokazateljima, ulaganjima, konkretnim planovima razvoja i sl. Srećom, financijski podaci o poslovanju u Hrvatskoj su javni, ali možemo ih analizirati samo unazad, a planove i potencijal Klimaopreme rekonstruirati jedino iz drugih izvora. Neobično je to što kompanija, prema javno dostupnim financijskim izvješćima, posluje vrlo uspješno, raste, izvozi i financijski je stabilna, ima potpuno robotiziranu proizvodnju itd., pa se čini da se ima čime pohvaliti. U petogodišnjim trendovima koje objavljujemo u izdanju ‘500 najboljih‘, Klimaoprema se nalazi među 50 najboljih kompanija u više kategorija.
Još iz socijalizma
Iako je tvrtka pretežiti izvoznik te ima izvozne referencije u čak 50 zemalja, bez nje ni na domaćem tržištu praktički ne može proći nijedan projekt čistih prostora.
Nije riječ o novoj kompaniji, najstarija je među onima koje predstavljamo u ovom serijalu i jedina koja je postojala u socijalizmu. Osnovana je prije 42 godine, a devedesetih ih ju je, nakon privatizacije, preuzeo Tomislav Rukavina, u to vrijeme vlasnik tvrtke Pro-klima, koji i danas, prema podacima SKDD-a, drži sto posto dionica Klimaopreme.
>>> Samozatajne tvrtke (2): Infobipova platforma za 60 posto mobitela na svijetu
Temeljna djelatnost od početka je proizvodnja opreme za klimatizaciju i ventilaciju, kasnije se poslovanje proširilo na segment čistih soba, koji danas čini gotovo 50 posto prihoda, a najnoviji profitni centar je elektronika, odnosno razvoj programskih paketa i elektroničkih uređaja za grijanje, prozračivanje i klimatizaciju.
[caption id="attachment_317098" align="aligncenter" width="750"]
PROIZVODNJA se temelji na najmodernijim automatiziranim i robotiziranim proizvodnim linijama i jedna je od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj na toj tehnološkoj razini[/caption]
Ukupni prihod Klimaopreme lani je dosegnuo 277,3 milijuna kuna uz dobit od 46,3 milijuna kuna, a zaposlenih je bilo 323, s time da je sada vjerojatno premašena brojka od 350 zaposlenih, kako je i najavio novi predsjednik Uprave Sergio Galošić u jednom od rijetkih javnih istupa ove godine.
>>>Samozatajne tvrtke (3): Ergomed – Reljanovićeva farmaceutska grupacija
Gotovo polovica prihoda ostvaruje se na svjetskom tržištu (osim lani kada je izvoz imao manji udio u ukupnim prihodima), sa svojim proizvodima i rješenjima stalno su prisutni u 35 zemalja, a izvozne referencije šire se na čak 50 zemalja diljem svijeta.
Barušićev doprinos
Klimaoprema osnovana je prije 42 godine u Samoboru. Od početka joj je temeljna djelatnost proizvodnja opreme za klimatizaciju i ventilaciju. Kasnije se poslovanje proširilo na segment čistih soba, koji danas čini gotovo 50 posto prihoda tvrtke.
Klimaoprema ne bi bila ovolika tvrtka i ni izbliza tako uspješna da u nju nije došao Josip Barušić, danas član Uprave, koji je pokrenuo biznis s čistim, odnosno sterilnim prostorima, što je bila prekretnica u razvoju. Čisti prostori digli su kompaniju i omogućili daljnja ulaganja. To je specifičan dio posla, a kupci su farmaceutske, kemijske i prehrambene kompanije, bolnice i sl. Klimaoprema je jedna od rijetkih tvrtki u Europi u kojoj je cjelokupni know-how u tom sektoru rezultat vlastitog istraživanja i razvoja, a gotovo sve se proizvodi u vlastitim pogonima. Dobar dio izvoza odnosi se na tržište Rusije i zemalja bivšeg SSSR-a, ali dosta uspjeha imaju i na tržištu zemalja Sjeverne i Zapadne Europe.
>>>Samozatajne tvrtke (4): Mediasoft – glavni igrač na farmaceutskom CRM tržištu
Jedan od većih izazova im je tržište Njemačke, gdje su još uvijek slabo prisutni pa je plan, uz postojeće tvrtke u BiH, Srbiji, Mađarskoj i Rusiji, otvaranje i vlastite tvrtke u Njemačkoj. Prilike vide i na azijskom tržištu, a što se tiče domaćeg tržišta, praktički nijedan projekt čistih prostora ne može proći bez njih. Nedavno su završili veliki projekt u novoj tvornici Belupa, deset tisuća metara četvornih čistih prostora prema načelu ‘ključ u ruke’, te novi terminal Zračne luke ‘Franjo Tuđman‘, za koji su isporučili opremu za cijeli ventilacijski sustav. Ti veliki projekti na domaćem tržištu zasigurno su utjecali na velik rast prihoda i dobiti u 2016.
Visok rast prihoda, broja zaposlenih, ali i neto dobiti
Klimaoprema iz Samobora, prema ključnim kvantitativnim podacima, dominantni je lider u djelatnosti proizvodnje rashladne i ventilacijske opreme. U pet godina promatranja (2012. – 2016.) prihodi su, uz pad u 2014., intenzivno rasli, od 99,8 milijuna u 2012. do 277,3 milijuna u 2016. Prosječan broj zaposlenih prema satima rada također je kontinuirano rastao, od 163 u 2012. do 286 u 2016. Zanimljivo je da je uz takav rast prihoda i broja zaposlenih rasla i dobit, što nije čest slučaj kada poduzeće jača tržišni položaj i organizacijski obujam. Neto dobit u 2016. (46,3 milijuna kuna) više je nego utrostručena u odnosu na 2015. (14,2 milijuna kuna), i to tako da su prihodi od prodaje rasli za 50 posto. U strukturi troškova najveći rast (135,1 posto) ostvaren je na poziciji ‘nenovčanog‘ troška, amortizacije (2015. 5,9 milijuna kuna, 2016. 13,8). Promjena na toj poziciji posljedica je velikih ulaganja, provedenih 2015., u novi proizvodni pogon u Novoj Gradiški. Ostali su troškovi rasli u rasponu 30-50 posto, ukupno 30,8 posto, što je znatno manje od rasta prihoda.
Zlatna pravila
Poduzeće je u godini ulaganja (2015.) promijenilo strukturu pasive u svrhu zadovoljenja ‘zlatnog pravila financiranja‘ i ‘zlatnog bilančnog pravila‘. Za vrijednost neto dobiti tekućeg razdoblja povećan je temeljni kapital (2015. 12,4 milijuna kuna, 2016. 25,6), a dugoročne financijske obveze 31. prosinca 2014. s 10 porasle su na 20,9 milijuna kuna 31. prosinca 2015. Time je osigurana kvaliteta financiranja, što potvrđuju vrijednosti pokazatelja ‘stupanj pokrića imovine vlastitim izvorima‘ (0,51) i ‘stupanj pokrića imovine dugoročnim izvorima‘ (0,44) za 2016. godinu. Oba su pozitivno znatno niža od referentne vrijednosti (1,0). Dodatna kontrola kvalitete solventnosti u razdoblju velikih ulaganja, vrijednost rigoroznoga ‘koeficijenta financijske stabilnosti II‘ (vlastiti kapital i dugoročne obveze u odnosu na dugotrajnu imovinu i zalihe, 1,28), potvrđuje sigurnost poslovanja, pa su osim dugotrajne imovine i zalihe pokrivene dugoročnim izvorima. Koeficijent tekuće likvidnosti u svim godinama promatranja ima visoku vrijednost, pogotovo za 2016. (2,45), a vrijednost kontrolnoga koeficijenta ubrzane likvidnosti, kojim se procjenjuje ovisnost o zalihama (2012. – 2015. od 1,01 do 1,39, 2016. 1,76) indicira malu (čitaj: nikakvu) ovisnost o brzom (brzopletom, cjenovno neadekvatnom) unovčavanju zaliha.
Veliki izvoznik
U kratkoročnim obvezama (56,2 milijuna kuna) na dan 31. prosinca 2016. obveze prema dobavljačima imaju udio od visokih 56 posto i dva puta su manje od kratkoročnih potraživanja od kupaca (60 milijuna kuna), koja u kratkotrajnoj imovini (137,6 milijuna kuna) imaju udio od 43,6 posto. Vrijednost pokazatelja ‘dani vezivanja obveza prema dobavljačima‘ (72 dana) indicira da je u 2016. poduzeće svoje obveze podmirivalo (i financiralo) u kraćem roku (za 24 dana) nego što je naplaćivalo potraživanja od kupaca (96 dana). Kako vrijednost pokazatelja ‘dani vezivanja potraživanja od kupaca‘ i ‘indeks kvalitete prodaje‘ (odnos potraživanja od kupaca i prihoda od prodaje) imaju negativan trend rasta, nadajmo se da su nenaplaćena potraživanja od kupaca na dan 31. prosinca 2016. najvećim dijelom naplativa, kvalitetno osigurana i da predstavljaju realno vrednovanu imovinu poduzeća. Poduzeće je veliki izvoznik. U 2014. (56 milijuna kuna izvoza) i 2015. (80 milijuna kuna izvoza) 43 posto poslovnih prihoda realizirano je od prodaje u inozemstvu, a u 2016. (70 milijuna kuna) udio prihoda od izvoza smanjen je na 25 posto, što znači da je velik rast prihoda ostvaren najvećim dijelom prodajom na domaćem tržištu. Trendovi rasta svih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja potvrđeni su i trendom rasta vrijednosti prosječne neto plaće (od 5532 u 2012. do 6401 kunu u 2016.).
Nikola Nikšić, CMC
Proizvodnja u Klimaopremi temelji se na najmodernijim automatiziranim i robotiziranim proizvodnim linijama u koje se kontinuirano ulaže i jedna je od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj na toj tehnološkoj razini. Proizvodi se na dvije lokacije, u Samoboru i Novoj Gradišci, gdje se nalazi novi moderni pogon koji su otvorili potkraj 2015. godine. Ukupna vrijednost tog projekta bila je gotovo 46 milijuna kuna, a 17,7 milijuna kuna su nepovratna sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Novi proizvodni pogon prostire se na 6500 metara četvornih, a u investiciju se išlo radi jačanja položaja na stranim tržištima. Da bi bili konkurentni na europskom tržištu, nužna je suvremena proizvodnja, što podrazumijeva velike proizvodne kapacitete.
>>> Samozatajne tvrtke (5): Teh-cut i Jedinstvo PNO na putu za industriju 4.0
Kako je istaknuo Rukavina u povodu nominacije za nagradu EY Poduzentik godine, žele što više ulagati u moderne automatizirane linije i robote, a kapacitete novih linija u Novoj Gradišci dignuti najmanje deset puta. Pritom je naglasio da ne razvijaju samo nove proizvode nego i tehnologiju njihova razvoja.
Adut – vlastiti razvoj
Budući da nismo dobili nikakav odgovor iz Klimaopreme u vezi s daljnjim planovima, poznato je jedino ono što stoji u njezinu godišnjem izvješću za 2016. Tamo je navedeno da su u planu velike daljnje investicije koje bi trebale povećati proizvodnju i broj zaposlenih. Koliko je poznato, riječ je o dodatnih šest tisuća metara četvornih proizvodnih pogona i desetak tisuća kvadrata skladišta u Novoj Gradišci. Potreba za širenjem pojavila se zato što su kapaciteti te tvornice ispunjeni već ove godine umjesto 2020., kako je prvotno planirano. U širenje se planira uložiti oko 15 milijuna eura, a dio se nadaju pokriti iz europskih fondova. Budući rast i pozicioniranje na svjetskom tržištu planira se ostvariti i na temelju razvojno-istraživačkih projekata.
[caption id="attachment_317100" align="aligncenter" width="750"]
POGON U NOVOJ GRADIŠKI otvoren je prije dvije godine. Ukupna vrijednost ulaganja u njega bila je gotovo 46 milijuna kuna[/caption]
Lani je Klimaoprema s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu potpisala Sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima iz područja energetike, konstrukcije i robotike, čime je nastavljena dugogodišnja suradnja. Tako je, primjerice, u suradnji s FSB-om u tvornici u Novoj Gradiški instaliran robot za rukovanje panelima za čiste prostore, najveći robot u široj regiji, nosivosti 750 kilograma.
>>> Samozatajne tvrtke (6): CROZ-ova formula uspjeha sa softverom po mjeri klijenta
Sergio Galošić kormilo Uprave preuzeo je početkom rujna prošle godine prema odluci Nadzornog odbora, na čijem je čelu Tomislav Rukavina. Na tom je mjestu Galošić, koji je prije toga bio predsjednik Uprave još jedne uspješne i samozatajne tvrtke Inetec-instituta za nuklearnu tehnologiju, zamijenio Branka Duvnjaka, koji je na čelu Klimaopreme proveo 14 godina. Uz Galošića i Barušića, u Upravi je i treći član Nikola Mustapić. Osim ostvarivanja zacrtanih planova rasta pred Upravom je više izazova, od pritiska konkurencije na cijenu i općenito sve jače konkurencije do najvećeg problema većine proizvodnih tvrtki – nedostatka kvalificirane radne snage, od inženjera do tehničara. Dugoročni cilj, koji je spominjao još i bivši predsjednik Uprave, podizanje je udjela izvoza na devedesetak posto u ukupnim prihodima.
>>>Samozatajne tvrtke (7): HSTEC-ov adut su inovativni prototipovi i male serije
Fokus će, prema dostupnim informacijama, biti na organskom rastu u sva tri područja u kojima posluje Klimaoprema, a na svjetskom tržištu žele biti prepoznati po vrhunskim tehnološkim proizvodima i rješenjima. S obzirom na brze promjene i nove trendove, vlastiti razvojni odjel, koji će se baviti isključivo razvojem novih rješenja i proizvoda, adut je na koji u Klimaopremi računaju kada je riječ o bitki na globalnom tržištu.