https://www.youtube.com/watch?v=1IbpPevMPc4
S razlikama u pismenom i usmenom komuniciranju u tehnološkoj eri u paketu nam dolaze i razlike u načinu na koji pretražujemo internetska bespuća, utipkavajući u tražilicu ključne riječi odnosno dajući glasovne naredbe pametnom telefonu ili pametnom kućnom asistentu.
Globalni trend glasovnog pretraživanja ubrzano prihvaćaju i ovdašnji ubrzani tražitelji internetskog sadržaja i sve češće posežu za tim rješenjem koje ostavlja slobodne ruke i pomalo olakšava živote.
Mijenja se naše korisničko iskustvo, a nova pravila igre otvaraju i niz pitanja, počevši od onih treba li internetske stranice i sadržaj koji na njima objavljujemo prilagoditi glasovnim pretragama te kako ćemo to učiniti želimo li da upravo naš sadržaj tražilice prepoznaju kao relevantan.
- Drukčije razgovaramo nego što pišemo. Glasovno pretraživanje nije ništa drugo nego razgovaranje s istom tom tražilicom kojoj smo donedavno upisivali ključne riječi. Kad pišemo, uzmemo trenutak da osmislimo ključne riječi. U glasovnom pretraživanju nema ‘ispeci pa reci‘. Najveća pogreška pri stvaranju sadržaja za internetsku stranicu i najveća pogreška koju možemo napraviti u optimizaciji je pisati za tražilice, a ne pisati za korisnika – navodi Vanja Šabek, voditelj studija digitalnog marketinga na Visokom učilištu Algebra.
S rastom popularnosti platformi i društvenih mreža temeljenih na fotografijama uz minimalnu potrebnu količinu riječi ubrzano raste upotreba vizualnog pretraživanja, opcije koju je Google eksperimentalno ponudio još prije deset godina. Tehnologija je od tada znatno napredovala. Slike, koje i inače vrijede više od tisuću riječi, postale sveprisutan i gotovo dominantan oblik komunikacije, a ubrzani tražitelji internetskog sadržaja sve češće u tražilicu umjesto slova u ključnim riječima unose slike i fotografije. Tu također vrijede ista pravila, treba opisivati sliku za korisnika, ne za tražilicu.
Više pročitajte u prilogu komKultura koji dolazi s novim Liderom ili ga čitajte digitalno.