Aktualno
StoryEditor

Saxo banka: Nepopustljivi Draghi ne odustaje od kvantitativnog opuštanja

01. Lipanj 2017.

Hoće li Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB), i dalje ignorirati europski ekonomski boom? ECB definitivno treba prestati s, do sada neviđenom i ograničavajućom, popuštajućom monetarnom politikom koja je dulje od pet godina držala na minimumu prinose na kratkoročne državne obveznice. Sjednica ECB-a najavljena je za sljedeći tjedan, a najnovije poruke iz središnje banke ukazuje da im se ne žuri reagirati na pozitivne ekonomske fundamente i time prate isto ono što radi i američki Fed, poručuju iz Saxo banke.

- Europa je godinama opterećena slabim rastom diljem različito izbalansirane eurozone, s ozbiljnim dugom i fiskalnim deficitom u nekim državama. Ipak, agresivna ECB-ova politika s negativnim stopama za štednju i otkupom korporativnog duga kako bi suzbila teško održivi rast, konačno je počela donositi očekivane rezultate – Michael Boye, analitičar za fiksne prinose u Saxo banci.

Dodaje i da je najnoviji Purchasing Managers Index (PMI) koji prati rukovoditelje u proizvodnim tvrtkama prema faktorima kao što su nove narudžbe i trenutna proizvodnja, na najvišim razinama u posljednjih nekoliko godina u više zemalja, jednako kao i u prosjeku u euro zoni. Povjerenje potrošača je također najviše u ovom post-kriznom razdoblju. A ništa od toga ne podrazumijeva negativne prinose na njemačke državne obveznice za, primjerice, sedam godina.

Nije tajna

Nije nikakva tajna da ECB uopće nije jedinstvena u pristupu svojoj monetarnoj politici zadnjih godina. Posebno su glasni njemački središnji bankari u kritikama popuštajuće monetarne politike. Posljednjih mjeseci sve su jače prozivke iz Bundesbanke da prestanu s otkupom imovine i postrože politiku, a prvi čovjek njemačke središnje banke javno je poručio da bi otkup imovine trebao završiti u narednih godinu dana.

- Draghija nisu uzdrmali ni snažni gospodarski pokazatelji ni njemačko negodovanje i on ostaje pri svojim stavovima o procjeni inflacije. Treba reći da se ekonomsko napredovanje nije materijaliziralo u inflaciji iako se čini da su odbrojeni i dani deflacije. Draghi je tako prije nekoliko dana potvrdio da je ECB i dalje uvjerena u nužnost nastavka iste politike. U svakom slučaju, snažan gospodarski rast u određenom trenutku bi se trebao odraziti na inflaciju. Isto tako nesporno je da bilježimo nikada veću razliku između trenutnih prinosa i gospodarskog rasta, pa će jedno od toga morati popustiti - komentira Boye.

Ipak, teško možemo pretpostaviti reakciju ECB-a, a ako i napravi nešto, to će biti vrlo odmjereno, smatra taj analitičar iz Kopenhagena. Jedan od prvih koraka trebao bi biti promjena komunikacije o budućim postupcima i procjenama rizika kako to vidi vijeće banke, kako bi ukazali ili upozorili na promjenu u dinamici prema strožoj monetarnoj politici. S obzirom na već iznesene Draghijeve izjave uoči nadolazećeg sastanka, čini se da je taj korak već preskočen.

Trebalo bi zatim dodatno smanjiti otkup obveznica, smatraju u Saxo banci. Od početka travnja, ECB je kupovao obveznice od ‘samo‘ 60 milijardi eura mjesečno, u usporedbi s početnim ciljem od 80 milijardi eura. Radi se o planu koji treba završiti u prosincu, a postoji bojazan da bi se zbog sporijeg ritma, rok mogao produljiti.

Druge prilagodbe podrazumijevaju promjene u strukturi imovine za otkup koja i dalje uključuje državni i korporativni dug ili izmjene u ključu kojim se definira alokacija kupovine.

Rast depozitne stope

I ništa manje važno, trebao bi uslijediti rast depozitne stope. Otvoreno je još koliko je to moguće prije no što završi kupovina imovine. Primjerice, Fed nije mijenjao kamatnu stopu poprilično nakon što je završilo kvantitativno popuštanje. No, Fed isto tako nikada nije uveo negativne stope, a bankari i ulagači najviše i najčešće kritiziraju upravo negativne stope na depozite u Europi.

U javnosti je krivnja za veliku financijsku krizu pala na neodlučnu monetarnu politiku Feda kojeg je u tom trenu vodio Greenspan i to zato jer je omogućio rast kreditnog mjehura zadržavanjem kamatnih stopa na preniskim razinama, tijekom predugog razdoblja. Iako je to nemoguće čuti od bilo kojeg člana današnjeg Feda, može se vjerovati da je upravo to utjecalo na njihova razmišljanja i poteze s poprilično agresivnom politikom dizanja kamatnih stopa. Ostaje za vidjeti hoće li upornost ECB-a u zadržavanju istih kamatnih stopa dok traje ekonomski bum dovesti do istog tog rizika i ponavljanja grešaka iz Greenspanovog mandata, zaključuju iz danske investicijske banke.

22. studeni 2024 13:36