U aktualnom broju Lidera objavili smo u suradnji s Finom ekskluzivnu rang listu 200 najmoćnijih stranih menadžera u Hrvatskoj, prema njihovoj upravljačkoj moći (ostvarenim prihodima u 2017). Zadnji put Lider je ovu listu radio prije pet godina. U međuvremenu se puno toga promijenilo i dosta stranih menadžera u multinacionalnim kompanijama više nije na istim pozicijama. Oni koji su se najdulje zadržali jesu bankari. Među njima je i Balázs Békeffy, čelni čovjek OTP banke koji je na toj funkciji od 2011. godine. Potkraj 2018, nakon preuzimanja Splitske banke postao je ujedno čelnim čovjekom četvrte po veličini banke u Hrvatskoj. Karijeru je počeo u farmaceutskom sektoru, radio je i u revizorskoj kući, a 2003. pridružio se OTP banci u Mađarskoj.
Što biste izdvojili kao tri osnovne karakteristike hrvatskog gospodarskog tržišta?
Dosta jasno da su turizam i prehrambena industrija snaga hrvatskog gospodarstva. Usprkos značaju tih industrija vidimo i dalje mogućnost njihovog rasta, ali i rizike za gospodarstvo. Također, smatramo značajnom dinamiku u dijelu manjih i srednjih poduzeća, bilo da posluju u IT sektoru ili su vezana uz neke druge industrije ili veće poslovne subjekte. Nažalost, dio gospodarstva je i dalje podkapitaliziran i nerestrukturiran što se možda najbolje očituje u metalskom i građevinskom sektoru.
Na koji način provodite vrijeme izvan poslovnih obveza i što biste izdvojili kao prednosti života u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj živim već preko 13 godina i moram priznati da dolazim kući kad dolazim u Hrvatsku, u Zadar gdje živim s obitelji. Moja žena je čak rekla da radim što god hoću dok ona može tu živjeti. Dakle, mi smo zaljubljeni u ovu zemlju i moja obitelj i ja je smatramo domom. Najveći dio slobodnog vremena provodim naravno s obitelji i dvoje djece uistinu lako popune vaše slobodno vrijeme. Ipak uvijek pokušavam ukrasti malo vremena za sport, jer me trčanje zaista opušta i mislim da je odličan lijek za bilo kakav stres. Uz to, kuhanje s namirnicama sa zadarske pijace i ribarnice pričinjava mi veliko zadovoljstvo, pogotovo kada „spizu“ sparim s dobrim hrvatskim vinom.
Koje su po vama osnovne vještine koje bi trebao posjedovati uspješni globalni menadžer?
Prije svega trebao bi biti primjer zaposlenicima, ali isto tako i ponizan prema poslu i tvrtki. Ljudi neće slijediti autokratskog vođu koji samo zna kritizirati i biti agresivan u ophođenju, a u isto vrijeme svojim ponašanjem ne davati primjer posvećenosti svom poslu. Također, mora znati da ne zna sve. Danas se okolnosti na tržištu mijenjaju gotovo svakodnevno te situacija zahtijeva stalno učenje i prilagođivanje. Uz to, s razvojem tehnologije malo-pomalo danas svi menadžeri moraju imati i solidno tehnološko znanje. Međutim, prije svega uspjeh bilo kojeg menadžera, bez obzira na njegove kvalitete i znanja, ovisi o njegovom timu, i naravno kako se odluke, strategije i planovi dalje prenose na sve djelatnike. Uspjeh nikada nije rezultat samo rada pojedinca.
Koje je vaše najjače menadžersko ‘oružje’?
To je možda više pitanje za one koji rade sa mnom, nego za mene. Možda moj osmjeh ili veoma nizak tlak čak i u izazovnim i napetim situacijama.
Koje bi bile neke najznačajnije odluke koje ste donijeli kao čelni čovjek u kompaniji koju trenutno vodite?
Proces integracije Splitske banke unutar OTP obitelji je bio iznimno složen te smo se gotovo na svakodnevnoj razini suočavali sa značajnim dilemama te izazovima. Kroz navedeni proces trebalo je donijeti brojne strateške odluke, bilo da govorimo o organizaciji, zaposlenicima, IT sustavu, procedurama, poslovnim politikama, a istovremeno zadovoljiti očekivanja svih dionika procesa (klijenata, regulatora, vlasnika, zaposlenika). Očigledno su odluke bile poprilično dobre s obzirom da smo u godinu i pol uspješno završili najveću integraciju dviju banaka ikada provedenu u Hrvatskoj, i zbog toga sam jako ponosan na oko 900 djelatnika koji su uz svoj redovan posao sudjelovali i u ovom projektu. U takvim okolnostima teško mi je odabrati samo nekoliko najznačajnijih odluka, no definitivno je da me vrijeme provedeno u Hrvatskoj ponajviše definiralo kao menadžera, ali i kao čovjeka.