Aktualno
StoryEditor

Šefčovič: Hrvatska premašila energetske ciljeve za 2020., ali čeka je izazov

29. Siječanj 2018.

"Hrvatska je već premašila ciljeve za razdoblje do 2020. u pogledu energetske učinovitosti i smanjenju emisija ugljičnog dioksida. To je vrlo dobar znak, ali istodobno moramo imati na umu da su ciljevi za 2030. puno izazovniji", rekao je Šefčovič hrvatskim novinarima u Bruxellesu uoči svog posjeta Hrvatskoj.

>>> Most: Ulaganjem u mikrosolare do izlaska iz energetskog siromaštva

Za 2030. postavljeni su novi ciljevi - za 40 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, povećati udio iz obnovljivih izvora energije za 27 posto i povećati energetsku učinkovitost za 27 posto, u odnosu na 1990. godinu.

Šefčovič će u utorak u Zagrebu izlagati na konferenciji o novoj hrvatskoj energetskoj strategiji, sudjelovati u dijalogu s građanima na temu "Energetska unija: što to znači za vas i hrvatske građane?" Također će ga primiti najviši državni dužnosnici Republike Hrvatske.

EU je postavila tri cilja za 2020. godinu - smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije za 20 posto i smanjenje potrošnje energije za 20 posto, a sve to u odnosu na 1990. godinu.

Za 2030. postavljeni su novi ciljevi - za 40 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, povećati udio iz obnovljivih izvora energije za 27 posto i povećati energetsku učinkovitost za 27 posto, u odnosu na 1990. godinu. Šefčović je dodao da su energetski ciljevi vrlo ambiciozni te da je Pariškim sporazum o klimi zacrtano da se u drugoj polovici ovoga stoljeće postigne ugljično neutralna emisija stakleničkih plinova.

>>> Skalicki: Energetski smo sve ovisniji, a nemamo viziju ni strategiju kako to promijeniti

"To je izazov za sve i stoga trebamo više reformi na tržištu električne energije u Hrvatskoj, koja mora koristiti svoj golemi potencijal u energiji vjetra i sunca. Prema našim studijama, Hrvatska može proizvesti tri puta više energije iz vjetra i sunca nego što trenutačno proizvodi", rekao je Šečfovič.

Ukazao je na važnost reforme u plinskom sektoru i istaknuo važnost izgradnje LNG terminala na Krku, koji ima velik utjecaj na energetsku sigurnost ne samo Hrvatske nego i šire.

Na upit da prokomentira prigovore nekih ekoloških udruga u pogledu plutajućeg umjesto fiksnog terminala, Šefčovič je rekao da je plutajući terminal jeftiniji i brže se izgradi, a prema iskustvu s Baltika LNG terminal je dramatično promijenio situaciju u tamošnjim zemljama i znatno smanjio cijenu plina, jer se pojavila konkurencija.

>>> Europarlamentarci i kulturnjaci: Zabrana tungsten rasvjete ‘zamračila’ bi hrvatske pozornice

Šefčovič je komentirao i pismo koje su mu uputile hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Željana Zovko u vezi sa zabranom klasičnih žarulja sa žarnom niti.

"Primio sam pismo i proučit ću ga. Znam da je sličnih zabrinutosti bilo i u drugim državama, ali mi imamo čvrste pokazatelje da LED žarulje mogu biti energetski učinkovite, na njima se može sve podesiti po želji čak i boju svjetla i naravno one su trajnije", rekao je Šefčovič.

21. veljača 2024 06:25