Umjetna inteligencija ima široku primjenjivost, a javne službe mogu proširiti i podići razinu svojih usluga. Brojni su primjeri kako i koliko AI pomaže u servisima prema građanima i industriji. Kakvo je stanje primjene AI u javnim uslugama i na kojim se područjima postižu najveći pomaci te kako državne i javne službe mogu ubrzati primjenu umjetne inteligencije pokušali su na okruglom stolu Liderove konferencije 4. industrijska revolucija odgovoriti Mario Antonić, državni tajnik ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta, Nikolina Brnjac, državna tajnica ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Sergio Galošić, direktor tvrtke Klimaoprema te Ivan Maglić, kao moderator okruglog stola.
Projekcije kažu da će utjecaj AI na trendove i industriju biti enorman. Već sada se ona koristi u mnogim sektorima i ulazi u sve pore poslovnog svijeta, rečeno je u uvodu ove rasprave.
Nikolina Brnjac kazala je da ako se želimo integrirati, prvo se moramo integrirati u europski prometni sustav.
- Mi još u potpunosti nemamo digitalizirani prometni sustav, a da bi se integrirali u europski, i naš bi trebao biti takav. Problem je nejednaka digitalizacija u raznim gradovima i regijama. Trenutno je u Hrvatskoj najviše digitaliziran pomorski promet i s tim smo segmentom zadovoljni - kazala je Brnjac i dodala kako sve ostale grane prometa kaskaju za pomorskim prometom.
Kazala je i to kako se trenutno pristupa ad hok rješenjima, jer do sada nije postojala strategija razvoja prometa, kako u Hrvatskoj tako ni u Zagrebu kojega je uzela za primjer.
- Tek se sad radi na tome i uskoro bi strategija trebala biti gotova - kazala je Brnjac.
Kako kaskamo za mnogim stvarima i kako je sporost u Hrvatskoj izrazito popularna, postavilo se pitanje koliko bi trebalo da se zakonski osigura dostava dronovima.
- Mi u ministarstvu moramo stvoriti zakonske okvire kako bi sve bilo maksimalno regulirano radi sigurnosti i zaštite - rekla je Brnjac te tako preskočila pitanje koliko bi to sve trajalo.
Također, spomenula se i 5G mreža za koju su se svi sudionici složili kako je ona budućnost te da bez nje nema ni 4. industrijske revolucije.
- Ona će nam omogućiti još veću povezanost - kazao je Antonić.
Pametni energetski sustavi mogli bi uštedjeti 70 posto energije
Sergio Galošić iz tvrtke Klimaoprema ispričao je koje elemente umjetne inteligencije koriste u svojoj tvrtki.
- Mi ovu temu u fokusu imamo već dugi niz godina. Trenutni je u svijetu i u EU, ušteda energije jedan od najvećih izazova. Pitanje je kako naći sistem koji će raditi najveće uštede. Potrošnja energije u zgradarstvu uzima 40 posto ukupne potrošnje - kazao je Galošić.
Dodao je kako je Klimaoprema prepoznala, te je s partnerima počela raditi na pametnom sustavu koji će putem algoritma upravljati i usmjeravati energiju.
- Na taj pametni način usmjeravanja i kupnje energije moći će se uštedjeti i do 70 posto energije - zaključio je Galošić.
Mario Antonić se nadovezao na Galošića te je kazao kako je Klimaoprema odličan primjer kako tvrtke koje koriste prave instrumente rade dobar posao.
- Mi u ministarstvu još nismo došli do tih razina. Moramo biti iskreni i to reći. Nemamo još uvijek neke elemente umjetne inteligencije, tek neke sustave za analizu podataka - kazao je Antonić i pohvalio sustav e-obrt, registar obrtništva koji kako kaže, odlično funkcionira.
- Iako još nismo na pravoj razini i nismo napredni u korištenju umjetne inteligencije, moram reći da smo spremni i da što prije želimo razviti neke od sustava umjetne inteligencije u našem ministarstvu – zaključio je Antonić.