"Zgrade puno toga osjećaju i govore što im nedostaje, a mi taj jezik u Siemensu razumijemo i u skladu s time razvijamo softverska rješenja BMI, što je i jedan od vodećih trendova u zgradarstvu", rekla je Medeja Lončar, direktorica i hrvatskog i slovenskog Siemensa na tvrtkinoj konferenciji o "pametnim zgradama".
Ocijenila je da su "pametne" zgrade već tu, iako se činilo da će graditeljska struka sporije prihvatiti digitalizaciju i druge tehnološke novosti, no ipak ih prihvaća i primjenjuje pa tako i razvoj novih koncepata zgrada ide brže, pogotovo uz tzv. building information (BMI) model. Istaknula je i kako pametne zgrade već danas skupljaju puno podataka koje mogu postati korisne informacije za graditelje, arhitekte i druge struke.
>>> EU uvodi obvezu postavljanja električnih punionica pri izgradnji i obnovi zgrada
Pohvalila je tehničke i srodne fakultete u Hrvatskoj i regiji, jer im s njih dolaze dobri inženjeri tako da za sada, kako je kazala, nemaju problema s pronalaskom kvalitetnih i stručnih kadrova, bilo da se radi o proizvodnji hrane i pića, procesnoj industriji, energetici ili drugima, koji svi traže personalizirane proizvode i rješenja prilagođene svom poslovanju.
https://youtu.be/86llfbcEGZc
Na konferenciji o pametnim zgradama budućnosti istaknuto je i da čovjek 90 posto vremena dnevno provede u zgradama, da u njima najviše živi i radi, a često im ne poklanja dovoljno pažnje. To su neodrživi modeli ponašanja, i morat će se mijenjati, pogotovo zbog klimatskih promjena i trendova u graditeljstvu, kojeg, po ocjeni stručnjaka na konferenciji, zahvaćaju najveće promjene u zadnjih više od 50 godina, te se može očekivati da će zgrade koje će se graditi u budućnosti biti znatno drugačije nego sadašnje zbog materijala, ali i ugradnje tehnoloških i drugih senzora i raznih uređaja i sustava.
>>> Siemens: Prva superbrza samoobnovljiva mreža u Hrvatskoj
"Model BMI u zgradarstvu znači da se već u fazi planiranja koncepta zgrade definira što ona i kakva mora biti, i BMI je sigurno smjer kojemu se teži i u Hrvatskoj, koja priprema i zakonsku regulativu za to", kazao je na konferenciji profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Mladen Vukomanović, dodajući da dosta zemalja kreće s time da se za svaku zgradu traži BMI te da to postane obveza i za javne građevinske projekte.
Naglasio je i da za BMI treba imati certificirane stručnjake koji će znati što treba činiti, kao i da je su u tome najdalje otišli Kina i SAD.
>>> Siemens u Beču razvija tehnologiju za proizvodnju personaliziranih lijekova
"U sklopu BMI-a se primjerice traži i da 4D i 5D modelizacija zgrade bude priložena u prijavama na natječaje, odnosno da se to traži od izvođača u natječajima, a vjerujem da će to pomoći i da se poveća broj građevinskih projekata koji se sa svim ispunjenim uvjetima realiziraju unutar zadanih rokova, kojih je sada tek 20 do 30 posto", zaključio je Vukomanović.