Poduzetnici u Hrvatskoj nemaju visok društveni status, a događanja oko Agrokora još će sniziti njihov društveni status, istaknuto je u utorak u Splitu na predstavljanju zaključaka najnovijeg GEM (Global Entrepreneurshp Monitor) istraživanja o poduzetništvu za Hrvatsku.
Voditeljica tima GEM istraživanja za Hrvatsku Slavica Singer je istaknula kako je prema istraživanju o "visokom društvenom statusu poduzetnika", koje je obuhvatilo 66 zemalja, Hrvatska zauzela posljednje mjesto.
>>>Jadranki Todorić prekipjelo: Ja sam stara baba i mogu krepat’ ovaj čas
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović je istaknuo kako poduzetnici u Hrvatskoj često prave greške tako što odlučuju investirati u projekte koje nedovoljno poznaju, a kao grešku je izdvojio i to što novcem iz bankarskih kredita pokrivaju svoje troškove a ne razvoj tvrtke.
"Ovo što se sada događa u Agrokoru još će sniziti društveni status poduzetnika u Hrvatskoj jer će se dovesti u pitanje moralnost poduzetnika", kazala je Singer.
Na novinarski upit je li se poduzetnik Ivica Todorić glede Agrokora ponašao po međunarodnim standardima, odgovorila je kako ona taj angažman i ne bi nazvala poduzetničkim. "Svako preintenzivno širenje i razvoj je teško kontrolirati. Ja to ne bih nazvala naročito poduzetničkim zato što je definicija poduzetništva da ste proaktivni, a što se tiče Agrokora on je bio proaktivan, ali da je inovativan i odgovoran za izbor svojih odluka - teško bi se mogla složiti," kazala je Singer.
"Moralni poučak"
Po njenom tumačenju, slučaj Agrokora će utjecati na hrvatsko gospodarstvo u moralnom smislu jer se otvara pitanje moralnosti poslovnih ponašanja i odgovornosti institucija koje su trebale ranije reagirati.
>>>Mrak-Taritaš: Potvrđen je rođački kapitalizam, sprega privatnog kapitala i države
Singer je uz ostalo istaknula kako Hrvatska i dalje nije poduzetnička zemlja te kako se poduzeća nerijetko otvaraju iz nužde, a ne iz prepoznate prilike.
Predstavljajući iscrpno najnovije rezultata GEM istraživanja, naglasila je kako se u mnogim zemljama vladine politike temelje na rezultatima tog istraživanja, dok Hrvatska vrlo malo svoje politike i programe definira na rezultatima ovih istraživanja u koja je Hrvatska uključena od 2002. godine.