[embed]https://www.youtube.com/watch?v=0GUxC_nojsU[/embed]
50-ih i 60-ih godina u Americi je započela treća poljoprivredna revolucija, tzv. zelena revolucija kojoj je cilj bio povećati poljoprivrednu proizvodnju i posljedično riješiti problem gladi u svijetu. Inicijativa je uvela nove, znanstvene prakse u tradicionalni poljoprivredni uzgoj, uključujući kemijska gnojiva, pesticide za zaštitu voća i povrća od nametnika i bolesti te hibridno sjeme koje je otpornije i donosi veće urode. Rezultati su doista bili povećanje proizvodnje i veći profit, no također i zagađenje vode i zemlje, smanjenje bioraznolikosti, te ovisnost farmera o komercijalnom sjemenu. Glad u svijetu i dalje je veliki problem, a sjeme je od prirodnog dobra postalo - sredstvo zarade.
>>>Bayer gasi ime Monsanto nakon akvizicije vrijedne 54 milijarde eura
Sjeme je danas jedno od najvrijednijih resursa za čiji se posjed bore velike biotehnološke i kemijske korporacije koje pokušavaju steći vlasništvo, patent na sjeme jer bi time stekle kontrolu nad izvorom hrane u svijetu.
Jedna od tih kompanija je Monsanto koji, zajedno s još nekoliko kompanija, posjeduje 60 posto komercijalnog sjemena, odnosno četvrtinu sjemena u svijetu. Znamo da je tu tvrtku nedavno kupio Bayer i da će ona sada funkcionirati pod imenom te njemačke farmaceutske kompanije. No što to znači za budućnost još ne znamo.
Posljednje istraživanje raznolikosti sjemena provedeno u Americi 1983. godine pokazalo je da je u 20. stoljeću izgubljeno 94 posto vrsta sjemena povrća. Od 544 vrsta kupusa preostalo je 28, od 158 vrsta cvjetače preostalo ih je 9, od 55 vrsta korabice preživjele su 3 sorte, 288 vrsta cikle srezano je na njih 17, izgubljeno je 90 posto vrsta paprike, 96 posto kukuruza, 94 posto luka, rotkvica i krastavaca, 91 posto patliđana, 91 posto lubenica i 93 posto mrkve.
>>>Povijesna presuda: Monsanto mora platiti 289 milijuna dolara odštete zbog herbicida RoundUp
Sve je to izravna posljedica napuštanja tradicionalnih metoda uzgoja koje su pratile prirodne cikluse, prespore za poredak u kojem je glavni fokus - profit.
Protiv velikih korporacija i njihovih težnji bori se grupa bioaktivista koji potiču organski uzgoj i stvaranje banaka sjemena koje bi očuvale stare sorte. Među njima je i indijska filozofkinja i aktivistica Vandana Shiva, autorica knjige Biopiratstvo: Krađa prirode i znanja u kojoj progovara o utjecaju korporacija, odnosima između bogatih i siromašnih država te lokalnih zajednica i urođeničkih skupina, čija se znanja i dobra pokušavaju prisvojiti i privatizirati od strane kompanija.
Sjeme je život, novac se ne može jesti, poruka je na koju upozorava dokumentarac Sjeme: Neispričana priča, film o sakupljačima sjemena koji se bore za budućnost hrane. Film se 12. listopada prikazuje u zagrebačkom kinu Grič.
>>>Monsanto je godinama prodavao opasne kemikalije iako je znao za pogubni učinak
Istog vikenda održava se konferencija o održivosti prehrambenog sustava Naša dobra hrana, u sklopu koje će se u subotu, 13. listopada u kinu Tuškanac u Zagrebu održati i razmjena starih sorti sjemena, kao poruka da sjeme nije ničije vlasništvo već dar za koji smo svi odgovorni brinuti.
Pratite nas na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]