Skup vrsnih stručnjaka iz područja energetike, kako u EU tako i u Hrvatskoj, svojom je otvorenošću i konkretnim prijedlozima, ali i zamjerkama, definitivno otvorio prostor za ozbiljno djelovanje u ovoj prominentnoj grani budućnosti. Konstruktivnom raspravom pokušalo se odgovoriti na pitanja: koji su aktualni izazovi energetske politike u EU, koja je cijena energije i europska energetska strategija? Kakva je je perspektiva Hrvatske, imamo li uopće razrađenu stratergiju ili je opet na djelu stihijsko postupanje?
>>> Hrvatska premašila planirano povećanje udjela obnovljivih izvora energije
Zahvaljujući dr. sc. Franku Umbachu, voditelju istraživanja Europskog centra za energiju i sigurnost resursa (EUCERS) i višem suradniku Centra za europske sigurnosne strategije u Munchenu, saznali smo da i Njemčaka vodi svoje „bitke“ na području energetske politike, standardnih i obnovljivih izvora, boreći se s politikom, državnim subvencijama, prosvjednicima i građanskim inicijativama, vanjskom okruženju i (ne)sigurnosti koju sa sobom ova grana neminovno donosi. U ime organizatora skupa, Konrad Adenauer Stiftunga, govorio je i voditelj ureda zaklade u Zagrebu, dr.sc. Michael A. Lange, a raspravu hrvatskih i njemačkih govornika moderirao je prof. dr.sc. Mladen Vedriš.
Hrvatski stručnjaci poput Mire Skalickog, bivšeg dugogodišnjeg regionalnog direktora moćnog Shella, naftaša Davora Šterna i predsjednika uprav e Končara, Darinka Bage, izložili su niz zanimljivih podataka i činjenica o energetskoj strategiji i traženju pravih odgovora, koje je prof. Vedriš nazvao pravim hrvatskim „trilerom“.
Miro Skalicki, danas je konzultant za područje energetike, a istaknuo je velike promjene koje se na tom području događaju od 90-ih u Hrvatskoj.
- Hrvatska bi bila naftno neovisna da je zadržala proizvodnju koju je imala do devedesete godine. Proizvodili smo 3 milijuna tona nafte, a sada točno toliko i trošimo, budući je potrošnja zbog drugih izvora u međuvremenu i pala, pa ne bi morali uvoziti. No, mi smo sve više energetski ovisni, nemamo dovoljno za svoje potrebe, nemojmo se zavravati. Hrvatska nema ni viziju ni strategiju kako ćemo što manje uvoziti i koristiti ono što imamo – rekao je Skalicki.
Dr. sc. Frank Umbach „utješio“ je skup rekavši da i Njemačka ima slične probleme, da imaju osjećaj odsječenosti, kao da ih se zbivanja na globalnoj razini ne tiču, a događaju se ogromne promjene. Geopolitička konkurencija i nadmetanja urodili su time da nitko više ni ne organizira konferencije o nafti koje su 2020. prognozirale kao prijelomnu godinu. Ona se približava, a svi su „uljuljkani“ i ništa se ne poduzima. Klimatska politika, sigurnost opskrbe i gospodarska konkurentnost, nazvao bih energetskom trilemom današnjeg doba – istaknuo je dr.sc. Umbach.
Dodao je kako se Njemačka suočava s činjenicom da „paralelni“ energetski sustav, dakle, energija iz obnovljivih izvora, nije profitabilna i ako ne uskoči Vlada sa subvencijama, privatne stanice se zatvaraju, a u Bavarskoj je bilo više takvih slučajeva. Rekao je kako je javnost u Njemačkoj, slično kao i u Hrvatskoj, uvijek na liniji da „nitko ništa ne želi u svom dvorištu.“
Predsjednik Končara Darinko Bago, istaknuo je pak kako je električna energija privilegirani i najvažniji oblik bez kojeg razvoja tehnologije nema, a energetsku sigurnost naveo je kao neizmjerno važnu.
>>> Dvije trećine električne energije u Kanadi dolazi iz obnovljivih izvora
- Svaki oblik energije koji zemlju čini energetski neovisnom je dobar. Mi smo emotivni, pa nećemo elektranu Plomin i navodimo da smo turistička zemlja, a ne razmišljamo koliko nam CO2 emitiraju auti turista koji dolaze svake sezone, više od Plomina. Sve tehnoekomske izvore bi trebali koristiti - objašnjava Darinko Bago.
Predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec naglasio je kako se u Hravtskoj ništa zadnjih 15-20 godina nije realiziralo, te istaknuo da je zaista nužno odvojiti politiku od energetike i tu izuzetno važnu granu prepustiti struci.