Ne uče se više jezici ‘za dušu‘ nego iz potrebe. Uz tradicionalno popularni engleski te njemački, na sceni su se počeli pojavljivati danski, švedski i norveški, a zbog toga pate francuski, talijanski i španjolski. Knjigoljupci bi taj zaokret rado pripisali Jou Nesbøu i drugim piscima krimića iz skandinavskih zemalja. Međutim, razlog, iako prozaičan, nije književne prirode.
>>> Istraživanje: Mozgovi dvojezičara i glazbeno obrazovanih učinkovitiji
Nije potrebno biti Harry Hole da vidite da je stanje na hrvatskom tržištu rada gore nego na skandinavskom i da se mnogi odlučuju potražiti sreću negdje gdje je trava zelenija, a obala razvedenija. Da popularnost skandinavskih jezika nije puka anomalija pokazuje i to da ponuda i potražnja za njima rastu već nekoliko godina, a u igri nisu samo tečajevi za pojedince koji su odlučili okruniti svoj rad upravo švedskim, norveškim ili danskim krunama.
– Katkad imamo i cijele obitelji koje upisuju tečaj jezika kako bi u što kraćem roku usvojile osnove i preselile se u inozemstvo – kaže Vanja Papišta Feletar, ravnateljica Jezičnog centra SPES koji je prošle godine inkasirao više od 3,5 milijuna kuna od svih onih koji su se našli izgubljeni u prijevodu.
Core business i dalje ostaju tečajevi engleskog i njemačkog, na koje otpada više od 60 posto grupa i još barem toliki udio prihoda. Cijene tečajeva za ‘egzotične‘ jezike uglavnom su iste kao i one tradicionalno popularnih na cijelom tržištu škola stranih jezika.
>>> Hrvatska zanimanja budućnosti
Što rade škole kada im profesori ‘šmugnu‘ jer sa svojim znanjima ne mogu pronaći stalni posao u Hrvatskoj te zašto unatoč pravu na besplatan tečaj stranog jezika u novoj zemlji iseljenici i dalje traže usluge domaćih škola stranih jezika, pročitajte u 660. tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.