Dan pošto je vladajuća koalicija predložila zakon o podizanju minimalne plaće na 667 eura u 2019. uz postupno povećanje u iduće dvije godine, u četvrtak su u Sloveniji izbila neslaganja, a poslodavci traže konzultacije s vladom. Neslaganja su se pojavila i u samoj vladajućoj koaliciji čija su 52 zastupnika potpisala prijedlog o minimalnoj plaći.
Ministar obrane Karl Erjavec, čelnik stranke umirovljenika DESUS, kazao je u četvrtak pred sastanak koalicijskih partnera u vladi da njegova stranka podržava podizanje minimalne plaće, no da će to u koaliciji uvjetovati rastom mirovina.
"Želimo jamstva da će se popraviti i status umirovljenika", rekao je Erjavec. Istaknuo je da je to jedan od prioriteta u koalicijskom ugovoru pet stranaka u Šarčevoj vladi i poručio da njegovi zastupnici neće glasovati za prijedlog zakona o minimalnoj plaći bez jamstva da će se ispuniti i koalicijski ugovor o redovnom i izvanrednom usklađivanju mirovina s plaćama, napose ako se povećaju i plaće u javnom sektoru.
O povećanju plaća u javnom sektoru sindikati pregovaraju s vladom prijeteći štrajkovima početkom idućeg mjeseca. Iz Stranke modernog centra (SMC) koju vodi ministar vanjskih poslova Miro Cerar potvrdili su da imaju primjedaba na zakon o minimalnoj plaći. O tome se može razgovarati tek u okviru socijalnog dijaloga sa sindikatima, ali i poslodavcima od kojih su neki izrazili otvoreno protivljenje takvom potezu, upozoravajući na mogući pad konkurentnosti slovenske ekonomije.
>>>Slovenija: Vladajuća koalicija podiže minimalac na 736 eura kroz tri godine
Predstavnica poslodavaca Sonja Šmuc izjavila je da je šokirana zakonskim prijedlogom o velikom rastu zajamčene minimalne plaće u idućih nekoliko godina. Politikom plaća Slovenija se tako pretvara u "zemlju bogatih siromaha", ironizirala je Šmuc. Zakon o povećanju minimalne plaće predložila je formalno stranka Ljevica (L) koja iz opozicijskih redova podržava Šarčevu vladu i osigurava joj parlamentarnu većinu. Ta stranka koja u svojoj agendi ističe socijalne ciljeve i borbu za društvenu jednakost tvrdi da bi ponuđen rast minimalnih plaća trebao osigurati da oko 70 tisuća zaposlenih na minimalnim plaćama dobije primanja za 20 posto iznad praga siromaštva, a što sada nije slučaj.
No ekonomisti upozoravaju da rast minimalnih plaća u takvu opsegu podiže i nominalnu visinu prosječne neto plaće što može izazvati lančanu reakciju traženja većih plaća kod ostalih zaposlenih. Poslodavci tvrde da je pravi problem u velikim davanjima na plaće koje treba smanjiti, čime bi se otvorio prostor i za porast neto plaća.
U srijedu je iznesen prijedlog da se minimalna plaća u iduće tri godine, sa sadašnjih 638 eura neto, postupno poveća na 736 eura, a već početkom 2019. na 667 eura.
Zastupnici triju oporbenih stranaka konzervativnog centra i desnice zatražili su na tu temu izvanrednu sjednicu parlamenta jer se protive prijedloge vladajuće koalicije. Oporbeni zastupnici predlažu da se umjesto minimalne plaće kao standard utvrdi tarifa minimalne bruto satnice za zaposlene, kao što je zakon u nekim drugim državama.