Najviša planina na svijetu postala je posljednjih desetljeća najviše svjetsko odlagalište otpada, zahvaljujući bogatim turistima koji za sobom bezobzirno ostavljaju tragove u obliku svih vrsta smeća.
>>>Popnite se na Mount Everest Google Mapsom
Otkad se 1953. Sir Edmund Hillary popeo na 8.848 metara visoki vrh Mount Everest - poznat kao Chomolungma u Tibetu i Sagarmatha u Nepalu - tisuće su nagrnule u pokušaju uspona na vrh.
Uz alpiniste koji u velikom broju slučajeva pokušavaju za sobom ne ostaviti tragove, na krov svijeta počele su u organizaciji specijaliziranih agencija pristizati turističke skupine čiji članovi s puno novca pokušavaju osigurati svoje mjesto na vrhu. Ali ono što s njima ide prema gore, ne spušta se i dolje, što znači da na padinama planine ostaju tone smeća. Kada turisti uklanjaju svoje visinske logore, za sobom ostavljaju šatore, slomljenu opremu, prazne boce s kisikom i prilične količine izmeta.
>>>LEAP Summit: Poduzetnici su avanturisti koji ne slijede pravila, razbijaju status quo
"To je odvratno, pravo ruglo", rekao je šerpa Pemba Dorje. "Planina nosi tone otpada."
I Tibet i Nepal pokušavaju novim sustavima doskočiti tom problemu i potaknuti penjače da sa sobom odnesu otpad. Nepal traži depozit od 4000 dolara po timu koji se vraća ako svaki član donese sa sobom najmanje 8 kilograma smeća.
U Nepalu su se rezultati pokazali. Penjači su sa sobom vratili 25 tona smeća i 15 tona izmeta, ali to je samo mali dio otpada razasutog po planini. Problem je u tome što turisti, koji su već dali 100.000 dolara za trekking, ne mare za taj relativno mali iznos depozita.
>>>Tajland postao smetlište svjetskog e-otpada
Po izvješću iz 2016., šerpe uklanjaju 11.793 kilograma ljudskog izmeta svake godine, koji odlažu u jarke u obližnjem selu. To postaje noćna mora za stanovnike, pogotovo u vrijeme monsuna kada se sadržaj ispire u u njihovu rijeku.
Uz sve to, postoji i nerješiv problem leševa poginulih planinara koji ostaju po padinama jer je jednostavno preopasno pokušavati spustiti tijela.
>>>Zero Waste Hrvatska: Centri za otpad nisu dobri ni za okoliš ni za zdravlje ni za džep građana
Mnoge profesije pokušavaju iznaći rješenja za te probleme. Najjednostavnije bi bilo da ljudi preuzmu odgovornost za sebe, ali to je očito previše za očekivati.