Čak 50 tisuća Hrvata nikad se više neće vratiti, a radi se o 15 tisuća obitelji s djecom, pokazala je prva dubinska analiza velikog vala iseljavanja autora Velimira Šonje, koju je objavio Jutarnji list. Šonje počinje s podatkom o dobro poznatom drastičnom padu novorođene djece nakon 2009. godine.
‘Pad je bio veoma jak otkad je u Hrvatskoj izbila duboka gospodarska kriza koja je trajala do (uključivo i) 2014. Sada je pad zaustavljen, ali značajniji oporavak još se ne vidi u podacima. U Hrvatskoj se godišnje rađa oko 7000 djece manje nego 2008. - 2009. godine‘, piše Šonje.
>>>Gordana Deranja: Ne bude li promjena ljudi će iz Hrvatske odlaziti još masovnije
Konstatirao je također da se nepovratna emigracija (indicirana neto ‘nestankom‘ djece pri upisu u osnovnu školu) javila i prije ulaska u EU, pomalo već od 2009. godine, i zatim iz godine u godinu raste. Ulazak u EU 2013. i s time u vezi lakše dobivanje posla u drugim zemljama nije trenutno povećalo nepovratnu emigraciju. S druge strane, nepovratna emigracija očito raste jer je indikator neto ‘nedostajuće‘ djece pri upisu 2017. dosegnuo oko 2700 ili 6,3 posto od domaćeg teorijskog maksimuma rođene djece pred 6-7 godina, a kumulativ za razdoblje 2009. - 2017. godine iznosi oko 12 tisuća ‘nestale‘ djece na ulazu u osnovnoškolski sustav.
Šonje je istaknuo i da se o ukupnim razmjerima emigracije ne zna se mnogo, a praćenjem inozemnih izvora sluti se da je znatno veća od onoga što bilježi hrvatska službena statistika. ‘Procjena je pokazala da fenomen “nestanka” djece prije upisa u prvi razred i tijekom školovanja u osnovnoj školi nije tako velik kao fenomen nerođene djece. Razlika između vrha i dna broja novorođene djece je oko 7000 nerođene djece po godini. To je korijen problema smanjivanja broja stanovnika u Hrvatskoj. Emigracija je samo dodatni problem. Možda će zvučati čudno, ali po svemu sudeći u emigraciji ni blizu nije “nestalo” onoliko djece koliko ih se nije rodilo‘, zaključio je Šonje.
>>>Bauk: U jednoj godini njihova odselilo je više mladih nego u cijelom našem mandatu
Također, prema procjenama ove analize, pojava nepovratne emigracije je inertna i nalazi se u porastu. Odlazak obitelji s djecom koja su ranije počela pohađati škole u Hrvatskoj javlja se u većoj mjeri od 2015. godine, nego 2016. godine. U analizi je istaknuto da dok država pokušava djelovati mjerama kao što su subvencije za stambene kredite i zapošljavanje mladih u državnim službama, da je očito da su korijeni pojave dublji: ljudi ne idu u Irsku i Njemačku raditi u državna poduzeća i zaduživati se za kupnju nekretnine – oni tamo rade druge stvari i tjeraju ih drugi motivi.
Šonje je istaknuo da je ovo prva procjena koja je spekulativna i nepouzdana te da ništa ne može zamijeniti dobro koncipirano terensko istraživanje. Stoga smatra da bi trebalo uputiti poziv istraživačima i državnim institucijama da proniknu dublje u strukturu pojave nepovratne emigracije, u njene socio-ekonomske i demografske segmente i razloge. Tako će se oblikovati bolje politike koje će imati učinke za razliku od dosadašnjih.