Argentinska umjetnica, Marta Minujin, ove godine će otvoriti instalaciju sastavljenu od knjiga i to svih onih koje su tijekom povijesti bile zabranjene u nekom dijelu svijeta. ‘Partenon knjiga‘ je re-kreacija njezine instalacije iz 1983. koja se nalazila u Buenos Airesu, a bit će službeno otkrivena u lipnju na art festivalu u njemačkom gradu Kasselu.
Umjetnica i njezin tim surađivali su sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Kasselu kako bi istražili koje knjige su povijesni režimi zabranjivali, prenosi Quartz.
Popis je posljednji put ažuriran u siječnju, a iz njega se može iščitati velika cenzura koja je vladala u nacističkoj Njemačkoj, Sovjetskom Savezu ali i u Austriji tijekom 18. stoljeća, a od velike pomoći je bio popis zabranjenih knjiga koji je Katolička crkva vodila u periodu od 1559. do 1966. godine.
>>>Ovo su knjige koje liječe negativne emocije
Usprkos impresivnom broju naslova koji se nalaze na listi, bilo bi ipak nemoguće stvoriti sveobuhvatan popis svih knjiga koje su režimi svojedobno zabranjivali, objasnio je Florian Gassner, su-voditelj projekta.
U Kini, gdje i vlasti i dalje cenzuriraju politički diskurs, popularno djelo Lewis Carrolla s kojim se malo tko nije susreo, Alisa u zemlji čudesa, je bila zabranjena 1931.
Tijekom cenzure koja je vladala sedamdesetih i osamdesetih, vlast je zabranila brojna djela autora dječje literature, uključujući Mariu Elenu Walsh, čija je proza kritizirala diktaturu.
>>>Knjige tjedna: Tko je nova hrvatska ekonomska elita?
Tijekom 1940-ih, u Kanadi je bilo zabranjeno djelo Normana Mailera, Goli i mrtvi, dok je Sovjetski savez zabranio Orwellov roman 1984. Iz podataka kojima raspolaže Sveučilište u Kasselu vidljivo je da su tijekom 1870-ih u SAD-u bili zabranjeni Boccacciov Dekameron i djelo Canterburyjske priče čiji je autor Geoffrey Chaucer.
U sklopu projekta autori planiraju prikupiti 100 tisuća knjiga kako bi složili instalaciju, građani mogu donirati knjige koje će biti uzete u razmatranje, no samo one koje su dozvoljene u Njemačkoj će biti upotrijebljene.