Do 2025. godine najmanje 55 posto komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, stoji u tekstu Europskog parlamenta koji se tiče novih prijedloga zakona o kružnom gospodarstvu. Taj cilj će se povećati na 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. godine. Čak 65 posto ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 posto do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.
>>> Usvojen novi zakon o gospodarenju otpadom s konceptom kružnog gospodarstva
Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kilograma otpada. Od toga reciklira samo 21,5 posto, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže, čak 78,4 posto, dok neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega jedan posto otpada.
Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu usvojili zakon o kružnom gospodarstvu prema kojem će udio komunalnog otpada koji se reciklira porasti. Bolje upravljanje otpadom nije na korist samo za okoliš, klimu i zdravlje ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće, stoji u priopćenju Europskog parlamenta.
>>> Hrvati reciklirali prvu tonu jestivog ulja
Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 posto do 2035. godine. U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada. Tekstil i opasni otpad iz kućanstava morat će se odvojeno prikupljati do 2025. Do 2024. godine biorazgradivi otpad također će se prikupljati odvojeno ili reciklirati kod kuće kompostiranjem.
Usvojeni tekst mora usvojiti Vijeće prije objave u Službenom listu Europske unije.