Više od dvije trećine osobnih automobila na hrvatskim cestama stariji su od deset godina. I svake godine sve ih je više. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u 2016. prvi put su te ‘starkelje‘ prešle brojku od milijun vozila.
Istini za volju, svi ti automobili prošli su na tehničkom pregledu, pa makar i poneki preko veze. Danas su desetogodišnjaci u boljoj kondiciji nego što su bili njihovi vršnjaci prije nekoliko desetljeća. Antikorozivna zaštita sad je znatno djelotvornija nego nekad, i više nema potrebe za posebnim namazima kojima se morao štititi donji postroj, pogotovu u zimskim uvjetima vožnje.
Pet razloga zašto vozimo krntije
- Nemamo novca za novi auto
- Automobili su danas izdržljiviji nego nekad
- Jeftin uvoz svih automobila starijih godišta
- Prisiljeni smo na prodaju tek kupljenog automobila
- Sve povoljnija kupovina starih dizelaša iz zapadne Europe
No, starost vozila svakako utječe (i) na sigurnost jer je veća vjerojatnost da će, primjerice, zakazati stara kočnica nego nova. No, u Hrvatsku se iz godine u godinu uvozi sve više ‘krntija‘. Sve popularnija kupovina polovnog automobila tako je u Hrvatskoj poprimila sasvim drugačije razmjere nego na razvijenom europskom zapadu.
Nijemac će nakon pet godina zamijeniti auto. Ako ne kupi novi, nadomjestit će ga vozilom starim do godine dana, što neće znatno promijeniti performanse, ali će spustiti cijenu. Nerijetko će taj auto biti na nekoj ‘labudici‘ dopremljen upravo iz Hrvatske, jer neki kupac ovdje više ne može otplaćivati kredit (ili se seli u Irsku). A umjesto tog ‘polovnjaka‘, na ‘labudici‘ s ‘povratnom kartom‘ dolazi onaj auto stariji od pet godina kojeg se Nijemac uspio riješiti, a među njima je sve više starih dizelaša.
Zato se u pet godina udjel najstarijih automobila na hrvatskim cestama povećao sa 60,6 posto (2013.) na gotovo 69,5 posto (2017.). Lani je zabilježen mali pad udjela (68,9 posto), ali samo zbog postrecesijskog buma kupnje novih automobila, dodatno potaknutog i jeftinim kreditima. Ne pamti se, naime, kad je na registracijama bilo više od 100 tisuća novih vozila, a lani je taj broj gotovo udvostručen (sa također respektabilnih 56 tisuća u 2017. na 102 tisuće). No, isto toliko povećan je broj osobnih automobila starijih od deset godina.
Inače, prosječan automobil kojeg sretnete na cesti star je gotovo 13 godina, i to je konstanta u posljednje četiri godine. A to pak znači da je u klubu desetogodišnjaka prosječna starost oko 16 godina, odnosno da su neki automobili doživjeli i oldtajmersku starost od 30 godina.