Aktualno
StoryEditor

Štefanić: Jedinstveno digitalno tržište stvorilo bi 415 milijardi eura nove vrijednosti

29. Svibanj 2017.

Studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje Leon Malnar, Tajana Puljić i Luka Kurtelj predstavili su u posljednjem dijelu Liderove konferencije o 4. industrijskoj revoluciji svoju ‘pametnu autobusnu stanicu‘, ideju stanice koja bi bila povezana s internetom i umrežena, komunicirala s korisnikom i štedjela energiju, odnosno imala sve značajke koje neki uređaj danas čine pametnim. Njihova klupa tako bi imala solarne ćelije, bežični internet, ekrane s različitim obavijestima te senzor (video kamera) koji bi bilježio broj putnika u danom vremenu i na temelju toga oblikovao najefikasniji vozni red. Ono što ovu stanicu razlikuje od klasičnih autobusnih stanica je blok s ekranima (razne obavijesti), solarne ćelije na krovu, automat za karte, ali i cijena koja bi u početku bila nešto veća.

>>> Vitzthum: Digitalna revolucija je nezaustavljiva, disruptori postaju najmoćniji igrači na tržištu

Posljednje predavanje konferencije održao je profesor na FSB-u Nedeljko Štefanić na temu EU digitalne agende 2020 i hrvatske strategije implementacije. Ova je tema iznimno bitna za Hrvatsku i Europsku uniju jer bi se stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta stvorilo 415 milijardi eura nove vrijednosti, rekao je. U tom smislu, pet je osnovnih kategorija koje EU svojom agendom želi transformirati i poboljšati, a riječ je o istraživanju i razvoju, obrazovanju, zapošljavanju, klimatskim promjenama te siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Hrvatska ima nacionalnu platformu koju je izradila radna skupina, a još samo treba potvrdu Vlade da bi postala i službeni hrvatski dokument u tom kontekstu.

>>> Jerbić: Trebamo se pomiriti da budućnost proizvodnje pripada strojevima, a ne ljudima

U optimističnom tonu, Štefanić je ustvrdio da slijedom dosad poduzetih aktivnosti na razvoju implementacijske koncepcije, Hrvatska može imati do 2019. prvu pametnu tvornicu, iako je trenutno oko 75 posto radne snage u Hrvatskoj u nisko ili srednje tehnološkim intenzivnim poduzećima. Rimac Automobili, Končar i Eko Međimurje neki su od potencijalnih vlasnika takvih tvornica, rekao je Štefanić. Digitalizacija je velika prilika za razvoj hrvatske industrije, a preduvjeti za uspjeh procesa su umrežavanje i digitalno povezivanje, edukacija zaposlenika za 4. industrijsku revoluciju, optimalno korištenje resursa, digitalizacije javne uprave, postavljanje pravne regulative, izrada tehničkih standarda te sigurnost sustava i zaštita podataka.

22. studeni 2024 18:49