Hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine, iskazan u kunama, porastao je za 3,2 posto, a uvoz za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, pokazuju drugi privremeni podaci, koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci iznosio je 46,7 milijardi kuna i porastao je 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
DZS je tako povisio svoje prve procjene prema kojima je izvoz rastao za 2,9 posto, a uvoz za 2,4 posto.
Prema najnovnijim podacima, hrvatski je robni izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine iznosio 74,7 milijardi kuna i bio je za 3,2 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, dok je uvoz istodobno iznosio 121,4 milijarde kuna što je za 3,1 posto više.
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci iznosio je 46,7 milijardi kuna i porastao je 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je deset lanjskih mjeseci iznosila 61,5 posto.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka prošle godine do kraja listopada iznosio 9,9 milijardi eura ili 4,3 posto više nego u istom razdoblju 2015., a uvoz 16,1 milijardu eura ili 4,2 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih deset mjeseci iznosio 6,2 milijarde eura što je rast od 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
Jedinstveno tržište
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode ostala je Europska unija u koju je izvezeno robe u vrijednosti 6,6 milijardi eura ili 4,6 posto više nego u prvih deset mjeseci 2015. godine. Uvoz iz članica EU-a je istovremeno rastao za 5,2 posto, na 12,6 milijardi eura.
Pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija.
>>>Uvoznici su krivi za zdravstveno neispravne proizvode
U Njemačku je u prvih deset lanjskih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 1,2 milijarde eura ili 10,1 posto više nego godinu ranije, a uvezeno za 2,6 milijardi eura ili 10,6 posto više. U Italiju je izvezeno robe za 1,3 milijarde eura ili 5,2 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 1,8 posto, na 2,1 milijardu eura. Izvoz u u Sloveniju je povećan za 5,9 posto, na 1,2 milijarde eura, a uvoz za 8,6 posto, na 1,8 milijardi eura.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prvih deset mjeseci prošle godine bio na razini 1,67 milijardi eura te je bio 1,5 posto niži nego godinu ranije, dok je uvoz iz tih zemalja povećan za 10,5 posto, na 936,7 milijuna eura.
Povećan uvoz iz BiH
Izvan EU-a, Hrvatska je u prvih deset mjeseci lani najviše, 918,9 milijuna eura ili 1,8 posto manje, izvezla robe u Bosnu i Hercegovinu, dok je izvoz u Srbiju iznosio 422,8 milijuna eura i bio 4,3 posto manji nego u istom razdoblju 2015. godine. Uvoz iz BiH istovremeno je povećan za 10,2 posto, na 459 milijuna eura, a iz Srbije za 11,4 posto, na 398,6 milijuna eura.
Promatrano prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija - za 51,7 posto, na 678,3 milijuna eura, a znatno je, za 20,9 posto, na 782,8 milijuna eura rastao i izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.
Znatniji pad izvoza iskazan je kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 33,4 posto, na 250,6 milijun eura, kao i kod rafiniranih naftnih proizvoda, za 25,3 posto, na 531,6 milijuna eura.
>>>Tolušić: Krećemo u provjeru, regulaciju akcijske prodaje mlijeka