Nacionalni park Plitvička jezera trpi već sustavno godinama devastaciju kako nedopustivom dozvolom gradnje velikih turističko-ugostiteljskih objekata, neizgradnjom odgovarajućeg sustava odvodnje i tretmana otpadnih voda, ilegalnom djelatnošću crpljenja vode iz jezera Kozjak za vodovodnu mrežu, tek je dio optužbi na račun dosadašnjeg upravljanja NP Plitvičkim jezerima kojih su se danas u hotelu Jezero dotaknuli na konferenciji za medije Božo Petrov i njegovi partneri iz Mosta Ines Strenja-Linić, Slaven Dobrović i Miro Bulj.
Bio je to i svojevrsni odgovor Mosta na jučerašnju presicu održanu u Gospiću na kojoj je župan Darko Milinović podnio ostavku na dužnost čelnika HDZ-a Ličko-senjske županije, revoltiran, kako kaže, imenovanjem Tomislava Kovačevića od strane ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića za ravnatelja NP Plitvička jezera. Gubitnik u tom kadroviranju iz Zagreba bila je Milinovićeva favoritkinja Antonija Dujmović, dugogodišnja djelatnica i donedavna vršiteljica dužnosti ravnateljice, a koja je na tom mjestu zamijenila Most-ovog ravnatelja Anđelka Novosela.
>>>Plenković: Nezadovoljstvo oko imenovanja i rat sa Slovencima nerealni
Ne radi se tu o brizi za upravljanju parkom i zaštitom prirode, kazao je bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, već je to isključiva briga za uspostavu po mogućnosti apsolutne kontrole nad financijama te javne ustanove, a ovdje je riječ o 280 milijuna kuna godišnjeg prihoda NP Plitvička jezera. Vapaji HDZ-a i Milinovića iz Gospića, nastavlja Dobrović, o tome kako se gubi lokalni suverenitet nad upravljanjem javnim dobrom nisu istovremeno ništa rekli o tome kako su čak 24 sedrene barijere srušene, te isušeno sedam novih malih jezera 2012. godine da bi se očuvala staza, kako je tada objasnio tim lokalnih „stručnjaka“.
Da Most nije sve prepustio slučaju, Miro Bulj kazao je da je upravo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike još u veljači 2017. godine podnijelo kaznenu prijavu DORH-u protiv Antonije Dujmović za uništavanje Plitvičkih jezera, a što se i je li se išta dalje po tom pitanju pokrenulo, Bulj je uperio prst na DORH.
Zamjerka Mostovaca bila je i na to da se vrlo malo iz ostvarenog dohotka NP Plitvičkih jezera ulagalo u obnovu dotrajale infrastrukture. Na upit kako to da je 12,4 milijuna kuna upravo „njihov“ ravnatelj Novosel preusmjerio u pomoć parku „Sjeverni Velebit“ za dovršenje posjetiteljskog centra u Krasnom, a ne recimo, u prijeko potrebnu izgradnju kolektora i pročistača otpadnih voda na Plitvicama, Dobrović je kazao da je to učinjeno da se spasi dvostruko vrjedniji projekt Sjevernog Velebita, jer bi se u slučaju njegovog neostvarenje moralo vratiti 20-ak milijuna sredstava povučenih iz raznih izvora EU fondova u sklopu tog projekta.
Pretjerana izgrađenost objekata na Plitvicama, poglavito u Plitvica selu, poseban je problem za što Most opet krivi nadležne službe u Gospiću za olako i očito „dirigirano“ izdavanje građevinskih dozvola za gradnju takvih objekata bez znanja i suglasnosti Nacionalnog parke, za koje ne postoji nužna prateća infrastruktura, i kakve se, rečeno je, čak nisu usudili graditi ni politički moćnici u bivšem sustavu. Tako bi bilo vjerojatno i dalje, čak su i hrvatski branitelji prestali sa svojim dežurstvima kako bi spriječili dovoz građevnog materijala, da se u priču nije umiješao i UNESCO s prijetnjama da će NP Plitvička jezera prebaciti na listu ugrožene svjetske baštine, i pitanje je, kaže Dobrović, kako ćemo njima sve to objasniti u službenim izvješćima o tome što se događa i kakva je perspektiva upravljanja NP Plitvička jezera.
Interesantno, upravo se Most prije dvije godine na svojim unutarnjim konzultacijama bio okupio u jednom takvom novoizgrađenom velikom objektu u Plitvica selu, a pomisao da bi se to moglo shvatiti kao podrška takvoj gradnji protiv koje se sada bune, Dobrović je nastojao odagnati kazavši da je baš tu i shvatio svu neodrživost takve gradnje mimo svih uvjeta u tako osjetljivom kraškom području.
Kronični problem Plitvičkih jezera s pripadajućim naseljima su otpadne vode, koje završavaju netretirane u vrtači u šumi u selu Rastovači. No, tu nije kraj, pošto kraškim podzemljem dio toga zagađenja dolazi i do izvora rijeke Klokot u BiH, a koji je glavni izvor vodoopskrbnog sustava Bihaća i okolice. Time NP Plitvička jezera, još uvijek pod patronatom UNESCO-a postaje zagađivač na međunarodnoj razini. Srušeni su dosadašnji projekti i planovi dovršetka kolektora i izgradnje suvremenog pročistača u Drežnik gradu kojim bi se riješilo i životno pitanje općine Rakovica, a istovremeno šuti se i o tome što rijeka Mutnica koja dolazi iz cazinskog kraja otpadnim vodama iz BiH zagađuje Koranu. Odgovor koji smo u nekoliko navrata posljednjih godina dobivali s visoke državne razine bio je da se „upravo osniva međudržavna komisija s BiH kako bi se našla optimalna rješenja“. Umjesto toga i da povuku EU novac za rješenje otpadnih voda na osnovi prekograničnih projekata, objema stranama izgleda da je bliža maksima „ne talasaj ti, pa neću ni ja“.
>>>Dobrović: Plitvičkim jezerima prijeti trajna devastacija zbog prekomjerne izgradnje
Na pitanja zašto, kad je već upućen u takvu situaciju, nije ništa poduzeo kao ministar da se ubrza izgradnja sustava odvodnje i tretmana otpadnih voda na Plitvicama, Slaven Dobrović kazao je da je odmah po dolasku na mandat zajedno s Hrvatskim vodama htio djelovati, i za početak postaviti privremeni pročistač.
- Međutim, formalno-pravno, Park, koji ima novac ne smije kao Javna ustanova financirati ništa od takvih objekata, zato što u njenom legalnom popisu djelatnosti nije komunalna aktivnost. Dapače, NP je godinama upravljao i vodovodom, iz jezera Kozjak je crpio vodu i tako je distribuirao, i to bez naplate, kazao je Dobrović.
Što se pak tiče novoimenovanog ravnatelja Tomislava Kovačevića, koji je svojim vođenjem LAG-a Lika ličkim poljoprivrednicima iz raznih fondova EU-a pribavio više od 20 milijuna kuna za ruralni razvoj, Dobrović je kazao da čovjek s takvim rezultatima (iako je i Kovačević član HDZ-a) može i treba dobiti podršku i slobodne ruke za upravljanje tako važnim i osjetljivim sustavom kao što je Nacionalni park Plitvička jezera.